Savjeti kardiologa za osobe s nasljednom sklonošću srčanom udaru

Kada nam netko dođe na pregled, najprije porazgovaramo s tom osobom. Taj razgovor (anamneza) ima za zadaću da saznamo o obiteljskim bolestima, eventualnim dosadašnjim bolestima te osobe, o njenim sadašnjim tegobama, navikama, funkcijama (apetit, stabilnost na vagi, stolica, mokrenje), eventualnim lijekovima koje uzima, alergiji ili preosjetljivosti. Slijedi zatim pitanje o zanimanju i poslu koji obavlja, s kime živi.

Pitanje s kime živi nije zbog radoznalosti nego u nekim bolestima, primjerice u šećernoj bolesti je važno da osoba nije sama, jer samoća može biti pogubna u slučaju gubitka svijesti bilo zbog niske ili visoke razine glukoze u krvi. Isto tako ako se radi o invalidnoj, primjerice slijepoj osobi ili starijoj, dementnoj osobi koja će zaboraviti uzeti lijekove ili će ih zamijeniti.

Što znači nasljedna sklonost?

Kao što vidimo, tu je i pitanje o bolestima u obitelji. Poznato je da se neke bolesti viđaju u više članova rodbine, pa i u više generacija, kada se radi o nasljednim bolestima.

Za neke se pak bolesti ne može reći da su u pravom smislu riječi nasljedne, a ipak se češće javljaju u više generacija jedne obiteljske loze. Takve karakteristike ima i sklonost srčanom udaru. Ako su djed i otac umrli u ranijoj životnoj dobi zbog infarkta srčanog mišića, logično je da unuk, odnosno sin, pripazi na rizične čimbenike.

Iako se ne može govoriti o nasljednoj bolesti, pojava infarkta srčanog mišića ipak je češća u nekim obiteljima što je najčešće rezultat životnih navika i rizičnih čimbenika. Zato i dobro uzeta anamneza ima svoju vrijednost.

Rizični čimbenici za aterosklerozu

• Najčešće je riječ o pretilim osobama sa sjedilačkim navikama koje se ne bave tjelesnom aktivnošću.
• Često je riječ o pušačima koji nikako ne mogu prestati pušiti, a nakon preživjelog infarkta srčanog mišića odmah prestaju pušiti.
• Riječ je o osobama s povišenim masnoćama u krvi koje nisu sklone promijeniti životne navike u konzumiranju hrane, a ne prihvaćaju medikamentoznu terapiju za normalizaciju masnoća u krvi.
• Često te osobe imaju povišen krvni tlak, koji se ili ne liječi ili se neadekvatno liječi.
• Na prekomjernu tjelesnu težinu zna se nadovezati i šećerna bolest, koja se često olako shvati i neadekvatno liječi.
• I stresan način života narušava kvalitetu života te može utjecati na skraćenje životnog vijeka.

Sve navedeno predstavlja rizične čimbenike za nastanak aterosklerotskih plakova na arterijama. Iako aterosklerotski plakovi mogu nastati na svim arterijama i suziti njihov lumen, pa i dovesti do potpunog začepljenja, ipak se najčešće događaju na koronarnim arterijama koje srcu dovode kisik i hranjive tvari. Problemi sa srcem započinju u obliku angine pektoris; pri fizičkom naporu ili pri izlasku iz tople prostorije na hladan zrak javljaju se bolovi u prsima. Ti bolovi mogu završiti i s infarktom srčanog mišića.

Aterosklerotske promjene često zahvaćaju arterije glave i vrata s mogućim moždanim udarom te arterije nogu s ograničenjem hodne pruge i s mogućom gangrenom stopala i posljedičnom amputacijom noge.

Prevencija od djetinjstva!

Zdravo tijelo se razvija u mladosti. Zato je važno djecu odvojiti od sjedenja i igrica, a motivirati ih na kretanje i bavljenje sportom. Jako je važno već od djetinjstva paziti na tjelesnu težinu jer se masne stanice formiraju u djetinjstvu, a s masti se pune u odrasloj dobi. I kroz adolescenciju je važno paziti na prehranu i baviti se sportom jer se tu formira vitko i zdravo tijelo.

Na pitanje kada početi misliti o preventivnim pregledima, odgovor je –  još u djetinjstvu. Ako se dijete bavi nekim sportom, ono podliježe sportskim sistematskim pregledima. Netko će se nastaviti profesionalno baviti sportom i ima obavezne redovite preventivne preglede. Oni pak, koji nisu profesionalni sportaši, mogu se baviti rekreativnom tjelesnom aktivnošću, a i za to im je pametno obavljati preventivne preglede (da vide do koje razine opterećenja mogu ići).

Dakle, i svi odrasli ljudi bi trebali obavljati preventivne preglede, pa i oni čiji je stil života sjedilački, jer su upravo oni u većem riziku za infarkt srčanog mišića, nego oni koji su fizički aktivni.

Manji dio populacije odbija bilo kakve preglede jer se smatraju zdravima, a da im to nikakvim pregledom nije potvrđeno. Nekima od njih će, nažalost, iznenadni infarkt srčanog mišića (ako ga prežive) biti upozorenje da se nadalje moraju podvrgavati pregledima, no ovaj put ne kao primarna prevencija, nego kao sekundarna.

Rizični čimbenici za srčani udar

Na sljedeće rizične čimbenike treba obratiti pažnju:

• prekomjerna tjelesna težina,
• sjedilački način života,
• povišen krvni tlak,

• pušenje,
• šećerna bolest,
• povećane masnoće u krvi (ukupni kolesterol i njegova štetna frakcija LDL kolesterol engl. low density cholesterol – kolesterol male gustoće),
• stresan način života.

Što se ranije eliminiraju rizični čimbenici, to je predvidiv duži životni vijek i kvalitetniji život. Nažalost, starije osobe koje se tijekom života nisu pridržavale dijetetskih mjera, nisu bile fizički aktivne, često dočekaju starije dane sa prekomjernom tjelesnom težinom. I dalje imaju dobar ili čak pojačan apetit, a degenerativne promjene lokomotornog aparata im tada onemogućuju kretanje te se nađu u začaranom krugu. Pokušavaju držati dijetu, no ni kilogram ne uspijevaju skinuti. Zato o prevenciji treba misliti na vrijeme.