Opasne posljedice ignoriranja tihog srčanog udara

Srčani udar ili infarkt miokarda označuje oštećenje i odumiranje stanica srčanog mišića (miokarda) koje nastaje kada dođe do smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić. Glavni uzrok infarkta miokarda je ateroskleroza (arterijska stijenka postaje stanjena i slabije elastična) arterija koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, to jest bolest koronarnih arterija.

Ostali uzroci infarkta miokarda su relativno rjeđi, a uključuju sva stanja u kojima postoji nesrazmjer između potrošnje i opskrbe tkiva kisikom. Takva stanja uključuju spazam (grč) krvne žile, tahikardiju, hipertireozu te izrazito nizak krvni tlak. Ateroskleroza može također biti prisutna kao otežavajući čimbenik kod navedenih uzroka. Oko polovice svih srčanih udara pogrešno se shvaća kao manje ozbiljni problemi čime se može povećati rizik od smrti od koronarne bolesti.

Što je to tihi srčani udar?

Tihi srčani udar, poznat kao tihi infarkt miokarda, čini približno 40% svih srčanih udara i uglavnom pogađa muškarce. Glavni simptom infarkta miokarda je bol u grudima, a bolovi se razlikuju po stupnju jačine. Može se javiti samo osjećaj stezanja u prsima, ali mogu nastupiti i jaki, nesnosni bolovi. Bolovi mogu biti trajni, a mogu trajati i svega nekoliko minuta. Međutim, u mnogim slučajevima bol je blaga, čak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabetičara. Ostali simptomi poput slabosti, kratkoće daha, mučnine i povraćanja mogu biti dominantni. Neugoda u prsnom košu, koja može trajati više minuta ili dolaziti na mahove, osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak. Oštra ili tupa bol različitog intenziteta i trajanja (može trajati kratko, ali i satima), može se širiti i u druge dijelove tijela.

Ožiljci i oštećenja na srcu

Incidencija akutnog infarkta miokarda manja je u ljetnim mjesecima nego u zimskim. Znači, ljeti imamo manju šansu dobiti akutni infarkt miokarda nego zimi.

Srčani udar može se dogoditi u bilo koje vrijeme, na poslu, dok odmarate ili dok ste u pokretu. Neki srčani udari se pojavljuju iznenada, ali mnogi ljudi koji su doživjeli srčani udar su imali upozoravajuće znakove i simptome satima, danima ili čak tjednima unaprijed.

Tihi infarkt miokarda često ostavlja ožiljke i oštećenje srca koji, u kombinaciji s činjenicom da mnogi ljudi koji ga dožive ne zatraže liječničku pomoć, mogu dodatno povećati rizik osobe od drugog i potencijalno više štetnog srčanog udara. Zapravo, ljudi koji dožive tihi infarkt miokarda i ne liječe takvo stanje, imaju tri puta veći rizik od smrti od koronarne arterijske bolesti.

Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?

Simptomi tihog srčanog udara su vrlo često blagi i kratkotrajni. U ovim slučajevima potražite hitnu medicinsku pomoć:

• Osjećate nelagodu u središnjem dijelu grudnog koša koja traje nekoliko minuta ili se povuče, pa se ponovo pojavi. Osjećaj je sličan neugodnom pritisku, stezanju ili boli.
• Osjećate nelagodu u gornjem dijelu tijela: u obje ruke, leđima, vratu, čeljusti ili trbušnoj šupljini.
• Muči vas kratak dah prije ili tijekom nelagode u prsima.
• Oblio vas je hladan znoj, osjećate mučninu i omamljenost.

Očekivani ishod srčanog udara

Ishod srčanog udara ovisi o veličini i mjestu oštećenog tkiva. Oštećenje provodnog sustava (impulsa koji kontroliraju srčani rad) pogoršava prognozu. U trećini slučajeva ishod je fatalan.

Ako pacijent preživi dva sata nakon napada, veća je mogućnost njegova preživljenja, no nisu isključene komplikacije. Ako ih nema, moguć je potpuni oporavak.

Infarkt miokarda ne mora uzrokovati invalidnost, a oboljeli se može postupno vratiti normalnom životu i svakodnevnim aktivnostima. Mnogima se preporučuje rehabilitacijski program kojim se pospješuje postupan povratak u normalan život.