Zdravlje > Probava

Prepoznajte simptome akutnih crijevnih bolesti prije nego što bude prekasno

Akutne crijevne bolesti su među najčešćim zaraznim bolestima u svijetu. U Hrvatskoj je najveća učestalost bakterijskih crijevnih infekcija od mjeseca svibnja do listopada

akutne crijevne bolesti
PREGLED SADRŽAJA
  1. Salmoneloze
  2. Tri klinička oblika
  3. Izvori infekcije
  4. Liječenje
  5. Mjere prevencije

Među bakterijama najčešći uzročnici akutne crijevne infekcije su Salmonella spp., dijarogena Esherichia coli, Campylobacter spp. i Clostridium spp., a od  virusa najistaknutiji uzročnici su Adenovirusi, Kalicivirusi, Norovirusi, Astrovirusi i Rotavirusi.

Salmoneloze

Salmoneloze su crijevne zarazne bolesti uzrokovane gram-negativnim bakterijama Salmonellama. Klinički se manifestiraju kao gastroenteritis, crijevna groznica i septički sindrom.

Gastroenteritis je najčešća manifestacija infekcije uzrokovane salmonelom. Nakon unosa, tijekom 8 – 48 sati se pojave glavobolja, mučnina, proljevi, povraćanje i bolovi u trbuhu uz umjereno povišenu temperaturu.

Ova vrsta crijevnih bolesti je u stalnom porastu neovisno o razvijenosti područja. Salmonele su, primarno paraziti domaćih životinja, pa se često ljudi zaraze konzumacijom njihovih proizvoda koji su nedovoljno termički obrađeni. Infekcija se razvije samo kada se u organizam unese količina koju ne može neutralizirati želučani sadržaj.

Trbušna gripa: Savjeti za izlječenje i oporavak od infekcije enterovirusima

Tri klinička oblika

Salmoneloze se obično očituju u tri klinička oblika kao akutni gastroenteritis, salmonela-vrućica i sepsa. Dijagnoza se postavlja serološkim pretragama i kultivacijom na hranjivim podlogama.

Uzorci za mikrobiološku dijagnostiku salmoneloza su stolica (tzv. koprokultura), povraćane mase i sumnjiva hrana. Ako se sumnja na prošireni oblik bolesti, uzimaju se uzorci krvi ili sekundarno zahvaćenog organa (likvor, iskašljaj, punktat).

Antigenska tipizacija nam govori o kojem se serotipu bakterije radi, što je bitno za epidemiološko praćenje bolesti. Pri razmišljanju o diferencijalnoj dijagnozi treba uzeti u obzir neinfektivne bolesti probavnog sustava, bolesti organa koji se anatomski nalaze u blizini crijeva, bolesti u kojima proljev može biti opći simptom te opće bolesti koje nisu povezane ni s infektima ni s probavnim sustavom.

Salmonele su termolabilne, pa se pri korištenju, primjerice, mikrovalne pećnice uništavaju nakon 3 minute na 80 stupnjeva Celzijusa.

Izvori infekcije

Mjesto na kojem salmonele ulaze u organizam je probavni sustav (feko-oralni način prijenosa). Izvori infekcije su voda (onečišćena fekalijama), školjke (zbog kontaminirane vode), mlijeko i mliječni proizvodi (zbog neadekvatne pasterizacije, nestručnog rukovanja i sl.), jaja, meso i mesni proizvodi (zbog kontaminacija tijekom obrade) te kućni ljubimci (npr. kornjače i reptili).

Liječenje

Liječenje salmoneloza je simptomatsko u vidu nadoknade izgubljene tekućine i elektrolita. Dehidraciju kao važnu komponentu akutne crijevne infekcije važno je pravodobno prepoznati i liječiti. Antibiotska terapija se kod infekcija salmonelama ne preporučuje jer može produžiti bolest i uzrokovati kronično stanje.

Uzročnici se iz stolice mogu dalje prenijeti hranom i vodom. Budući da su kliconoše i bolesnici važan izvor infekcije, ne bi smjeli rukovati hranom i trebaju se strogo pridržavati higijenskih mjera.

Za razvoj bolesti kod zdravih ljudi potreban je unos velikog broja bakterija (10/5 – 10/8 mikroorganizama po gramu namirnice) kroz usta. Ljetne temperature pružaju pogodan medij za razmnožavanje bakterija, i to prvenstveno u nedovoljno termički obrađenim mliječnim proizvodima, kolačima, sladoledima itd.

Mjere prevencije

U opće mjere prevencije spada prijavljivanje slučajeva bolesti (koje je od iznimne važnosti), prevencija kontaminacije vode i hrane uzročnicima (pravilna priprema i pohranjivanje hrane), osiguravanje i provođenje osnovnih higijenskih mjera te pravilno odlaganje otpada.