Možemo li vježbati sluh i kako?
Dobar sluh ključan je za razumijevanje govora i kvalitetnu komunikaciju, a prvi znakovi problema sa sluhom često se primijete upravo kroz poteškoće u razumijevanju. Pa ipak, postoje savjeti i vježbe koje mogu pomoći „ojačati“ sluh
„Pacijent nikada ne dolazi liječniku zato što ne čuje ovaj ili onaj zvuk, nego zato što ne razumije govor“, star je i dobro poznat citat jednog od naših najvećih otorinolaringologa, prof. Ante Šercera. I doista, dobar sluh je preduvjet komunikacije govorom, a osobama oštećena sluha obično najteže padaju upravo teškoće razumijevanja i posljedično otežana komunikacija s drugim ljudima, dok im se čini da je čujnost zvukova zadovoljavajuće očuvana (što nije uvijek objektivno).
Razvoj sluha i govora
Dobar sluh, odnosno mogućnost da čuje zvukove, zdravo dijete ima već pri porodu, što se u rodilištu može provjeriti jednostavnom i brzom pretragom (evocirana otoakustička emisija) koja detektira djecu s potencijalnim oštećenjem sluha. Kao i kod drugih osjetila, dijete već nakon rođenja ima razvijen periferni slušni osjetni organ, vanjsko, srednje i unutrašnje uho koje dobro čuje sve tonove, te živčane puteve koji ovu informaciju vode prema mozgu.
Ipak, potrebno je vrijeme i iskustvo slušanja od najranije dobi da bi se počele prepoznavati jezične strukture i njihovo značenje, odnosno da bismo mogli dati značenje zvukovima koje čujemo, slušati i razumjeti govor te aktivno u njemu sudjelovati.
Slušanje i izloženost prirodnom zvuku govora potiče stvaranje i dozrijevanje živčanih puteva, koji su anatomska i fiziološka podloga za složenu funkciju slušanja.
Prvi simptom: problemi s razumijevanjem
Ukratko, uho nam daje čujnost, a mozak omogućava slušanje. Slušanje govora u otežanim uvjetima kad postoji pozadinska buka iz koje je potrebno razaznati ljudski glas između mnoštva drugih zvukova ili prepoznati i pratiti određenog govornika kad više ljudi istovremeno govori, posebno je izazovan zadatak. On uključuje brojne neurološke strukture i mehanizme stereofonskog slušanja (prirodno slušanje s oba uha istovremeno). Kod osoba koje s vremenom u odrasloj dobi počinju gubiti sluh, u ovim situacijama najprije prepoznajemo da nešto sa sluhom nije u redu.
Trening i mozga i sluha
Dakle, da bi naš sluh i slušanje bili što dulje zdravi i očuvani, moramo voditi brigu o uhu kao primatelju i detektoru zvukova, ali i o mozgu koji svemu daje svijest i značenje. Nježne osjetne stanice u unutrašnjem uhu podložne su različitim cirkulacijskim promjenama, lako se oštete bukom ili tijekom nekih virusnih infekcija. Zato je sve što održava našu cirkulaciju i opskrbu tih stanica kisikom i hranjivim tvarima povoljno i za zdravlje uha: lagano fizičko vježbanje, održavanje urednog krvnog tlaka, regulacija šećera u krvi, zaštita od buke…
Na sličan način potrebno je vježbati i brojna područja mozga koja sudjeluju u slušanju, a u to su uključene i pažnja i koncentracija. U stvari, sve što radimo za mozak, dobro je i za slušanje. Mozak mora ostati aktivan u različitim funkcijama da se spriječi propadanje, tzv. atrofija kore mozga koja se s vremenom često događa.
Slušanje možemo vježbati kod kuće
Slušanje s ponavljanjem. Slušanje možemo vježbati kod kuće uz pomoć partnera koji će nam, primjerice, čitati neki tekst na određenoj udaljenosti s pokrivenim ustima (da se isključi čitanje s usana, oslanjamo se samo na slušanje), a mi potom moramo rečenicu po rečenicu ili riječ po riječ ponavljati. Zadatak treba prilagoditi mogućnostima onoga koji vježba. Ako nema značajnijeg oštećenja sluha, ovo se može vježbati u otežanim uvjetima. Na primjer, pročitani tekst treba ponavljati uz glazbu s radija ili televizije, a onaj koji čita može dodatno otežati situaciju kretanjem po sobi dok je ispitanik koji ponavlja zatvorenih očiju, pa mora odrediti i smjer izvora zvuka. U slučajevima kad postoji značajnije oštećenje sluha ili osoba koristi slušno pomagalo, za provođenje ovakvih vježbi treba potražiti i profesionalnu pomoć. Također treba paziti da intenzitet svih podražaja ne bude prejak i da ne izaziva nelagodu.
Slušanje zatvorenih očiju. Sluh možemo vježbati i kad smo sami, u prirodi ili na mjestu gdje se možemo opustiti, zatvoriti oči i „otvoriti uši“. Pritom osluškujemo sve sitne zvukove koji do nas dopiru, pokušavajući odrediti njihovo mjesto, vrstu i udaljenost.
Miringitis: uzroci, simptomi i liječenje
SAZNAJTE VIŠEŠto učiniti ako imamo tinitus?
Poseban problem koji smeta neke pacijente sa oštećenjem sluha je prisustvo šuma, zujanja u uhu (tinitus) koji pacijenta često smeta i više od gubitka sluha. Štoviše, mnogi smatraju da im upravo šum smeta za slušanje i razumijevanje.
Šum se ponekad može „prekriti“ slušanjem zvukova koji dolaze iz okoline, naročito onih koji su mu frekvencijski slični, što je i temelj terapije šuma. U svakodnevnim situacijama, ovim osobama se savjetuje da izbjegavaju tišinu te da nastoje uvijek nešto aktivno slušati (ugodnu glazbu, opuštajuće zvukove), da bi onda i čitav slušni sustav preusmjerio pažnju sa šuma koji uzrokuje nervozu, stres i nelagodu na zvukove koji su nam ugodni i opuštajući, prekrivaju šum, tj. dovode do toga da ga više svjesno ne čujemo.