Otorinolaringologija - 23. siječnja 2025.
AUTOR ČLANKA - Dr. sc. Ivana Aras, spec ORL, audiolog i fonijatar, Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb

Možemo li vježbati sluh i kako?

Dobar sluh ključan je za razumijevanje govora i kvalitetnu komunikaciju, a prvi znakovi problema sa sluhom često se primijete upravo kroz poteškoće u razumijevanju. Pa ipak, postoje savjeti i vježbe koje mogu pomoći „ojačati“ sluh

sluh razumijevanje govor komunikacija tinitus gluhoca

„Pacijent nikada ne dolazi liječniku zato što ne čuje ovaj ili onaj zvuk, nego zato što ne razumije govor“, star je i dobro poznat citat jednog od naših najvećih otorinolaringologa, prof. Ante Šercera. I doista, dobar sluh je preduvjet komunikacije govorom, a osobama oštećena sluha obično najteže padaju upravo teškoće razumijevanja i posljedično otežana komunikacija s drugim ljudima, dok im se čini da je čujnost zvukova zadovoljavajuće očuvana (što nije uvijek objektivno).

Razvoj sluha i govora

Dobar sluh, odnosno mogućnost da čuje zvukove, zdravo dijete ima već pri porodu, što se u rodilištu može provjeriti jednostavnom i brzom pretragom (evocirana otoakustička emisija) koja detektira djecu s potencijalnim oštećenjem sluha. Kao i kod drugih osjetila, dijete već nakon rođenja ima razvijen periferni slušni osjetni organ, vanjsko, srednje i unutrašnje uho koje dobro čuje sve tonove, te živčane puteve koji ovu informaciju vode prema mozgu.

Ipak, potrebno je vrijeme i iskustvo slušanja od najranije dobi da bi se počele prepoznavati jezične strukture i njihovo značenje, odnosno da bismo mogli dati značenje zvukovima koje čujemo, slušati i razumjeti govor te aktivno u njemu sudjelovati.

Slušanje i izloženost prirodnom zvuku govora potiče stvaranje i dozrijevanje živčanih puteva, koji su anatomska i fiziološka podloga za složenu funkciju slušanja.

Prvi simptom: problemi s razumijevanjem

Ukratko, uho nam daje čujnost, a mozak omogućava slušanje. Slušanje govora u otežanim uvjetima kad postoji pozadinska buka iz koje je potrebno razaznati ljudski glas između mnoštva drugih zvukova ili prepoznati i pratiti određenog govornika kad više ljudi istovremeno govori, posebno je izazovan zadatak. On uključuje brojne neurološke strukture i mehanizme stereofonskog slušanja (prirodno slušanje s oba uha istovremeno). Kod osoba koje s vremenom u odrasloj dobi počinju gubiti sluh, u ovim situacijama najprije prepoznajemo da nešto sa sluhom nije u redu.

Trening i mozga i sluha

Dakle, da bi naš sluh i slušanje bili što dulje zdravi i očuvani, moramo voditi brigu o uhu kao primatelju i detektoru zvukova, ali i o mozgu koji svemu daje svijest i značenje. Nježne osjetne stanice u unutrašnjem uhu podložne su različitim cirkulacijskim promjenama, lako se oštete bukom ili tijekom nekih virusnih infekcija. Zato je sve što održava našu cirkulaciju i opskrbu tih stanica kisikom i hranjivim tvarima povoljno i za zdravlje uha: lagano fizičko vježbanje, održavanje urednog krvnog tlaka, regulacija šećera u krvi, zaštita od buke…

Na sličan način potrebno je vježbati i brojna područja mozga koja sudjeluju u slušanju, a u to su uključene i pažnja i koncentracija. U stvari, sve što radimo za mozak, dobro je i za slušanje. Mozak mora ostati aktivan u različitim funkcijama da se spriječi propadanje, tzv. atrofija kore mozga koja se s vremenom često događa.

Slušanje možemo vježbati kod kuće

Slušanje s ponavljanjem. Slušanje možemo vježbati kod kuće uz pomoć partnera koji će nam, primjerice, čitati neki tekst na određenoj udaljenosti s pokrivenim ustima (da se isključi čitanje s usana, oslanjamo se samo na slušanje), a mi potom moramo rečenicu po rečenicu ili riječ po riječ ponavljati. Zadatak treba prilagoditi mogućnostima onoga koji vježba. Ako nema značajnijeg oštećenja sluha, ovo se može vježbati u otežanim uvjetima. Na primjer, pročitani tekst treba ponavljati uz glazbu s radija ili televizije, a onaj koji čita može dodatno otežati situaciju kretanjem po sobi dok je ispitanik koji ponavlja zatvorenih očiju, pa mora odrediti i smjer izvora zvuka. U slučajevima kad postoji značajnije oštećenje sluha ili osoba koristi slušno pomagalo, za provođenje ovakvih vježbi treba potražiti i profesionalnu pomoć. Također treba paziti da intenzitet svih podražaja ne bude prejak i da ne izaziva nelagodu.

Slušanje zatvorenih očiju. Sluh možemo vježbati i kad smo sami, u prirodi ili na mjestu gdje se možemo opustiti, zatvoriti oči i „otvoriti uši“. Pritom osluškujemo sve sitne zvukove koji do nas dopiru, pokušavajući odrediti njihovo mjesto, vrstu i udaljenost.

miringitis upala bubnjic uho simptomi lijecenje

Miringitis: uzroci, simptomi i liječenje

SAZNAJTE VIŠE

Što učiniti ako imamo tinitus?

Poseban problem koji smeta neke pacijente sa oštećenjem sluha je prisustvo šuma, zujanja u uhu (tinitus) koji pacijenta često smeta i više od gubitka sluha. Štoviše, mnogi smatraju da im upravo šum smeta za slušanje i razumijevanje.

Šum se ponekad može „prekriti“ slušanjem zvukova koji dolaze iz okoline, naročito onih koji su mu frekvencijski slični, što je i temelj terapije šuma. U svakodnevnim situacijama, ovim osobama se savjetuje da izbjegavaju tišinu te da nastoje uvijek nešto aktivno slušati (ugodnu glazbu, opuštajuće zvukove), da bi onda i čitav slušni sustav preusmjerio pažnju sa šuma koji uzrokuje nervozu, stres i nelagodu na zvukove koji su nam ugodni i opuštajući, prekrivaju šum, tj. dovode do toga da ga više svjesno ne čujemo.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button