Utjecaj dijabetesa na gubitak sluha

Gubitak sluha može biti provodni, senzorineuralni ili mješoviti. Uzrok provodnom gubitku sluha je u provodnom dijelu slušnoga puta, zvukovodu, bubnjiću, srednjem uhu ili u slušnim koščicama.

Senzorineuralni gubitak sluha odnosi se na pužnicu, unutarnje uho i slušni živac. Nagluhost ometa normalan život, komunikaciju, ljudi se povlače, prestaju se družiti, a povezana je i s razvojem i napredovanjem demencije.

Povezanost dijabetesa i gubitka sluha dugo je poznata. Međutim, u istraživanjima ima puno radova koji opisuju utjecaj dijabetesa na gubitak sluha, ali u tim radovima nisu isključeni i drugi uzroci gubitka sluha kao što su dob, izloženost buci, pušenje, ali i trajanje šećerne bolesti, vrijednosti šećera u krvi (kontrola glikemije) itd.

Broj oboljelih raste iz godine u godinu

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.

Postoji još i dijabetes u trudnoći, kao i ostali (rjeđi) oblici dijabetesa, kao što je šećerna bolest nakon upale gušterače ili nakon uzimanja kortikosteroida.

Kronični dijabetes povezan je s nizom zdravstvenih komplikacija; s obzirom na to da u svijetu od dijabetesa boluje više od pola milijarde ljudi starosti od 20 do 79 godina, još više od pola milijarde ima tzv. preddijabetes (poremećaj podnošenja glukoze), a tek svaka druga osoba koja ima dijabetes zna da ima tu bolest, jasno je koliki je javno zdravstveni značaj liječenja šećerne bolesti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2023. godini je bilo registrirano 395.058 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih se povećava iz godine u godinu. Istraživanja su pokazala da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih oko 500.000. Šećerna bolest je treći uzrok smrtnosti.

Sluh, prehrana i glukoza

Postoji istraživanje u kojem je utvrđeno da je pridržavanje zdrave prehrane povezano sa smanjenim rizikom od gubitka sluha. Sudionici istraživanja koje se pratilo više od dva desetljeća, a koji su se pridržavali mediteranskog stila prehrane ili dijete s niskim udjelom prerađene hrane i bogate dijetalnim vlaknima, imali su manju vjerojatnost da će razviti gubitak sluha.

Sluh i ravnoteža su osjetljivi na poremećaje iskorištavanja glukoze. Povišena razina šećera u krvi (hiperglikemija) dovodi do poremećaja u tjelešcima (tzv. mitohondrijima) odgovornih za staničnu energiju – tako stradaju stanice koje imaju veliku potrošnju energije kao što su stanice bubrega i unutarnjeg uha.

Indirektni utjecaj dijabetesa na oštećenje sluha

Dijabetes je glavni faktor rizika za neuropatiju (oštećenje živaca i osjetila poput sluha), retinopatiju (oštećenje vida) i nefropatiju (oštećenje bubrega). Glavna manifestacija nekontroliranog dijabetesa, hiperglikemija, ostaje glavni faktor rizika za mnoštvo bolesti.

Ljudi oboljeli od dijabetesa nažalost imaju veći rizik za nastanak raka, razvoja bakterijskih i gljivičnih upala, dijabetes je dodatni čimbenik u razvoju kardiovaskularnih bolesti. U liječenju pak svih tih bolesti (raka, srčanih bolesti, bubrežnih bolesti, liječenje infekcija) koriste se lijekovi od kojih su neki ototoksični, dakle imaju štetan učinak na sluh.

Sluh osjetljiv na razne utjecaje

Istraživanje provedeno u Sudanu u skupini ljudi koji su živjeli u mirnom i tihom okolišu relativno izolirani, pokazalo je kod sudionika samo blagi gubitak sluha u visokim frekvencijama i kod starijih ljudi (s napomenom da nisu imali niti povišen krvni tlak i srčane bolesti). Nije bilo razlike sluha kod muškaraca i žena. Situacija je drugačija u razvijenim zemljama gdje je kod starijih muškaraca značajnije oštećen sluh nego u žena.

Dakle, osim starenja, za oštećenje sluha je važno djelovanje okoliša, načina života i djelovanje lijekova.

Hrvatski dan šećerne bolesti

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog 23. godinu zaredom. Od 2022. godine u Hrvatskoj se 14. svibnja obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti.

Liječenjem šećerne bolesti liječimo brojna moguća oboljenja te smanjujemo i mogućnost oštećenja sluha. Bilo bi odlično kada bi liječenjem obuhvatili sve oboljele, dakle i veliki broj neotkrivenih.