Oralno zdravlje - 17. prosinca 2019.

Hladni udar na zube: Što je dentinska preosjetljivost?

Dentinska preosjetljivost mnogima je dobro poznata pojava, koja posebno dolazi do izražaja kad pojedemo ili popijemo nešto hladno ili slatko, a može zahvatiti jedan ili više zubi

dentinska preosjetljivost i zubi

Jeste li ikada osjetili kratkotrajan, oštar bol u trajanju nekoliko sekundi netom nakon konzumacije hladnog pića, slatkog ili tijekom pranja zubi? Iako bol uzrokovan toplom ili hladnom hranom može upućivati na karijes i upalne promjene zubne pulpe, može biti i simptom dentinske preosjetljivosti.

Dentinska preosjetljivost definira se kao oštar, kratkotrajan bol ogoljelog dentina, a pojavljuje se kao odgovor na termičke, taktilne, osmotske i kemijske podražaje. Može biti privremeni ili kronični problem, a može zahvatiti jedan, nekoliko ili sve zube.

Dentinska preosjetljivost nastaje kad su dentin i dentinski kanalići izloženi uvjetima usne šupljine. To se stanje javlja zbog gubitka cakline, cementa ili povlačenja gingive, najčešće u području zubnog vrata. Do gubitka cakline i cementa dolazi zbog agresivne i nepravilne tehnike četkanja, korištenja tvrde četkice za zube, abrazivne zubne paste, škrgutanja zubi noću (bruksizam), redovite konzumacije kisele hrane i pića i drugog.

Važna pravila higijene zubi

Paste za zube mogu potrošiti dentin, i to svojom abrazivnošću ili deterdžentima (najčešće natrijev lauril-sulfat). Treba naglasiti da se otvaranje dentinskih kanalića događa tek pri prekomjernom četkanju u kombinaciji s izrazito abrazivnim pastama. Ako se ne primjenjuju prejake sile pri četkanju, ne dolazi do mjerljiva gubitka cakline.

No problem je što zube najčešće četkamo nakon obroka, kad je u ustima visoka koncentracija kiselina. Površinski sloj kiselinama omekšane cakline izrazito je osjetljiv na četkanje pa tako i sama četkica (bez paste) može ukloniti omekšani sloj cakline. Prema tome, zube bi trebalo četkati nakon obroka tek kada se neutralizira pH sline, a nikako neposredno nakon obroka. Razmak između jela i pranja zubi trebao bi biti barem 30 minuta. Nije preporučljivo ni pijenje kiselih sokova ili konzumiranje kisele hrane odmah nakon pranja zubi.

Dentinska preosjetljivost ima više uzroka

Istraživanja su dokazala štetan utjecaj gaziranih pića. Znanstvenici su zaključili da osobe koje dnevno konzumiraju litru tih napitaka, mogu izgubiti milimetar cakline u razdoblju od dvije do 20 godina.

Povlačenje gingive može ostaviti izložene i nezaštićene dijelove zuba, što također uzrokuje osjetljivost. Karijesni procesi, frakture zuba, dotrajali ispuni i protetski nadomjesci mogu prouzročiti preosjetljivost tijekom eksponiranja dentina. U tom će slučaju biti osjetljiv samo jedan zub ili regija u ustima. Privremena preosjetljivost moguća je neposredno nakon nekih stomatoloških zahvata, npr. ispuna, krunice ili izbjeljivanja zuba, te obično prestaje nakon nekoliko dana.

Iako dentinska preosjetljivost, prema epidemiološkim podacima, zahvaća sve dobne skupine, nešto se rjeđe javlja u starijoj dobi. To se povezuje s prirodnim procesima odlaganja sekundarnog dentina i sklerozacijom dentinskih kanalića. Za pojavu bola na vanjski podražaj dentin mora biti eksponiran, a tubulusi otvoreni prema pulpi i usnoj šupljini.

Simptomi se mogu javiti i nestati s vremena na vrijeme, u rasponu od blagog do intenzivnog bola. Osobe s dentinskom preosjetljivosti mogu osjetiti bol ili nelagodu kao odgovor na određene okidače. Najčešći su hladna, slatka i kisela hrana i pića, hladan zrak, četkanje zuba, tekućine za ispiranje usta na bazi alkohola i drugi.

Zubobolja: Zašto nas zubi bole?

Bol u zubu može biti iznimno neugodan, posebno ako nije poznat uzrok. Zube dijelimo na dvije anatomske cjeline, a...

SAZNAJTE VIŠE

Mjere samopomoći i liječenje

Terapijska sredstva mogu biti namijenjena upotrebi kod kuće ili u ordinaciji pod nadzorom liječnika.

Paste za zube s desenzibilirajućim tvarima neinvanzivna su, jeftina i učinkovita sredstva koja bi trebala biti prvi izbor u liječenju preosjetljivosti. Najveći broj pasti sadrži aktivne sastojke kao što su kalijeve, stroncijeve i oksalatne soli čija je uloga blokiranje otvorenih dentinskih kanalića. Te paste sadrže fluoride, što ih čini prikladnima za svakodnevnu upotrebu zbog karijes protektivnog djelovanja. Klinička su istraživanja pokazala da pastama treba otprilike dva tjedna, uz upotrebu dva puta na dan, kako bi se postigla redukcija preosjetljivosti. Naravno, bolji se učinak postiže kontinuiranom upotrebom.

Invazivne tehnike poput restaurativnih i kirurških postupaka trebale bi se ipak izbjeći ako je preosjetljivost moguće uspješno tretirati nekom od neinvazivnih tehnika.

Ako ste primijetili neke od simptoma, svakako tražite savjet svog stomatologa. Nekada je dovoljno samo promijeniti navike i uvesti posebnu njegu.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama