Uzroci neugodnog zadaha iz usta kod male djece

Neugodan zadah iz usta (halitoza) kod male djece, osobito u dobi od dvije do sedam godina, često iznenadi roditelje. Iako je kod odraslih halitoza relativno česta pojava i povezuje se s higijenom, prehranom i navikama, kod djece je često zbunjujuća, tim više jer pretpostavljamo da je dječji dah uvijek „čist” i neutralan.

Istraživanja pokazuju da je halitoza u ovoj dobi znatno češća nego što mislimo i da gotovo 50 % djece koje često dišu na usta ima jasan zadah. Može biti potpuno bezazlen, ali može biti i signal da nešto u svakodnevnoj rutini ili zdravlju djeteta treba pažnju. Važno je na vrijeme prepoznati uzrok jer, osim nelagode, zadah može ukazivati na probleme s oralnim zdravljem, disanjem, sinusima ili probavom.

Postoji više uzroka halitoze, a najčešći su nedovoljna oralna higijena, disanje na usta i suhoća usne šupljine, infekcija te problemi s probavom.

Nedovoljna oralna higijena

Najčešći uzrok neugodnog daha kod djece je loša ili nepravilna oralna higijena. Djeca u dobi između dvije i sedam godina često još nemaju razvijenu motoričku koordinaciju niti naviku samostalnog i temeljitog pranja zubi. Čak i kada djeca „operu“ zube, to često traje vrlo kratko, bez pravilnog zahvaćanja svih površina, posebno stražnjih zuba, međuzubnih prostora i jezika.

Ostaci hrane koji ostanu na zubima i jeziku predstavljaju idealno okruženje za rast anaerobnih bakterija koje stvaraju hlapljive sumporne spojeve. Upravo ti spojevi najviše doprinose neugodnom zadahu. Površina jezika je vrlo hrapava te lako zadržava bakterije i naslage. Kod male djece gotovo se nikad ne čisti, što dodatno pogoršava miris iz usta.

Mliječni zubi podložni su karijesu, koji može dovesti do upala, infekcija i lošeg daha. Karijes kod male djece najčešće se javlja zbog kombinacije slatke hrane, konzumacije mlijeka ili soka prije spavanja i nedostatka pravilne higijene.

Uloga roditelja u održavanju higijene

Djeca do otprilike šeste, pa i sedme godine, nisu sposobna samostalno temeljito oprati zube. Roditelji zato imaju ključnu ulogu, ne samo u nadzoru, već i u aktivnom sudjelovanju u pranju zubi. Preporučuje se:

• koristiti dječju četkicu s mekanim vlaknima i pastu s fluoridom prilagođenu dobi,
• prati zube najmanje dva puta dnevno – nakon doručka i prije spavanja,
• čistiti i jezik mekanom četkicom ili posebnom strugalicom,
• redovito mijenjati četkicu (svaka dva do tri mjeseca ili nakon bolesti),
• izbjegavati noćno dohranjivanje mlijekom, sokovima ili bočicom.

Učenje pravilne higijene od najranije dobi temelj je ne samo svježeg daha, već i zdravih zuba i desni kroz cijelo djetinjstvo.

Disanje na usta i suhoća usne šupljine

Djeca koja spavaju s otvorenim ustima često imaju izražen jutarnji zadah. Suha sluznica usne šupljine pogoduje razmnožavanju bakterija.

Disanje na usta najčešće je posljedica začepljenog nosa zbog alergija, povećanih adenoida (trećeg krajnika), ili navike, a znakovi uključuju hrkanje, otvorena usta dok dijete spava te stalno disanje na usta tijekom dana.

Infekcije

Akutne ili kronične infekcije gornjih dišnih puteva (tonzilitis, sinusitis, postnazalni sekret) čest su izvor lošeg daha. Krajnici mogu sadržavati „čepove” – bijele naslage koje sadrže bakterije i mrtve stanice te su vrlo neugodnog mirisa. U rijetkim slučajevima, dijete može staviti strani predmet u nos (npr. komadić hrane, igračke), što dovodi do infekcije i zadaha koji dolazi „iz nosa”.

Na infekciju treba posumnjati kada:

• zadah traje tjednima,
• javlja se neugodan sekret iz nosa,
• začepljena je jedna nosnica,
• često je gutanje sline ili
• grlo je bolno, a bez temperature.

Problemi s probavom

Kod neke djece uzrok može biti želučani refluks – vraćanje želučane kiseline prema jednjaku i ustima. To uzrokuje kiseli miris daha, osobito ujutro. Također, kronični zatvor ili loša probava mogu doprinijeti neugodnom mirisu, iako puno rjeđe nego oralni ili dišni uzroci.

Na dječji dah utječe i ono što jedu.

Zadah će pogoršati:

• luk, češnjak, začinjena hrana,
• sir, jaja, mlijeko (posebno prije spavanja),
• slatkiši, gazirana pića i česti međuobroci bez pranja zubi.

Miris daha će poboljšati:

• jabuka, mrkva i celer – čiste zube i potiču žvakanje,
• voda – ispire usnu šupljinu i potiče proizvodnju sline i
• peršin – prirodni „osvježivač” daha.

Što roditelji mogu učiniti kod kuće?

Iz svega navedenog proizlaze i neke osnovne mjere prevencije, a također treba znati kada potražiti mišljenje liječnika, odnosno stomatologa.

• uključite se u higijenu; zube treba prati dvaput dnevno uz nadzor, a potrebno je očistiti i jezik,
• osigurajte dovoljan unos vode, osobito nakon jela i prije spavanja,

• izbjegavajte davanje slatkiša i mlijeka prije spavanja, osobito ako dijete koristi dudu ili bočicu,
• pratite disanje tijekom sna – ako dijete diše na usta, savjetujte se s liječnikom,
• vodite dijete na redovite kontrole kod stomatologa.

Kada se javiti liječniku?

Ako zadah traje dulje od 10 dana, ne mijenja se unatoč redovitoj higijeni ili je popraćen simptomima poput bolova, iscjetka iz nosa, kašlja, povišene temperature ili promjene apetita, vrijeme je za konzultaciju s pedijatrom ili stomatologom. Pravovremena procjena može spriječiti komplikacije.