Kradljivac oralnog zdravlja djece: karijes bočice ili rani dječji karijes

Termin rani dječji karijes opisuje pojavu zubnog karijesa u dojenčadi i predškolske djece. Poznat i kao karijes bočice, dojenački karijes, cirkularni karijes ili karijes ranog djetinjstva, označava prisutnost jednog ili više karijesom zahvaćenih zuba, ili nedostatak zubi uslijed karijesnog procesa kod djeteta u dobi do treće godine života.

Širi se vrlo brzo uzrokujući ozbiljne dentalne, socijalne i psihološke probleme kod male djece. Prednji mliječni zubi bitni su za fizički izgled. Međutim, njihov gubitak ne narušava samo estetiku, već i funkciju žvačnog sustava. Otežava žvakanje i normalno hranjenje, vodi do promjena u rastu, uzrokuje bol i neugodu, može dovesti do problema u komunikaciji i psiholoških problema koji utječu na kvalitetu života djeteta. Predisponirajući je faktor za nastanak karijesa na trajnim zubima.

Kako se karijes bočice razvija

Najčešće su zahvaćeni gornji središnji sjekutići, bočni sjekutići te prvi mliječni kutnjaci. U ranoj fazi bolesti karijes zahvaća sve gornje sjekutiće zbog čega dolazi do djelomičnog gubitka cakline u području vratova.

Destrukcija zuba može započeti već u drugoj godini života, a u trećoj i četvrtoj pokazivati razvijenu sliku s destrukcijom svih gornjih sjekutića. Može doći i do potpunog razaranja kruna tih zuba, gnojnih pulpitisa i dentalnih apscesa s fistulacijom.

Rani dječji karijes može biti praćen visokim temperaturama, bolovima i apscesima što zahtijeva hitne intervencije.

Rizični čimbenici

Rizični čimbenici za nastanak karijesa u male djece su:

• rana unutarobiteljska zaraza bakterijom Streptococcus mutans,
• dugotrajno dojenje i hranjenje djeteta zaslađenim napitcima prije spavanja ili tijekom noći,
• konzumacija slatkiša i rafiniranih ugljikohidrata između obroka,
• neredovito i nepravilno održavanje oralne higijene,
• karijesni zubi kod roditelja ili skrbnika te
• neredoviti posjeti doktoru dentalne medicine.

Uzročnici

Zubni karijes multifaktorijalne je etiologije, odnosno nastaje međusobnim djelovanjem nekoliko čimbenika: domaćina, mikroorganizama, okoline i vremena. Općenito je prihvaćeno da je skupina kariogenih mikroorganizama, Streptococcus mutans, povezana s nastankom ranog dječjeg karijesa.

Rani dječji karijes nastaje zbog rane kolonizacije usne šupljine Streptococcus mutansom, tijekom prve i druge godine života. Ova se bakterija smatra najraširenijim karijesogenim mikroorganizmom, ali i mnoge druge vrste sudjeluju u nastanku karijesa (aktinomicete, laktobacili…). Zajedničko svojstvo svih mogućih uzročnika karijesa njihova je mogućnost fermentacije niskomolekularnih ugljikohidrata u zubnom plaku.

Najčešći put prijenosa mikroorganizama s majke na dijete je majčina slina preko dude varalice ili žlice koju majka stavlja u usta, a potom je daje djetetu.

Prehrana i oralna higijena

Ključnu ulogu u nastanku ranog dječjeg karijesa imaju prehrana i oralna higijena. Visoko rizične prehrambene navike stječu se vrlo rano, a nastavljaju se tijekom ranog djetinjstva. Često hranjenje na bočicu tijekom noći, dojenje prema želji i neredovita oralna higijena, povezani su s nastankom ranog dječjeg karijesa.

Za nastanak karijesa najopasniji su zaslađeni sokovi, zaslađeno mlijeko, slatkiši i rafinirani ugljikohidrati jer se lako lijepe za zube i time dugo zadržavaju u ustima, služeći bakterijama kao izvor hrane. Produljen kontakt ovih tvari sa zubima, uz neredovitu oralnu higijenu, predstavlja čimbenik rizika za nastanak karijesa. Laktoza koja se nalazi u majčinu mlijeku i šećeri iz zaslađenih tekućina, omogućavaju nastanak karijesa ostanu li mlijeko ili zaslađene tekućine na zubima dulje vrijeme kao posljedica neredovite oralne higijene. Također, dijete tijekom spavanja ima smanjeno izlučivanje sline i nižu pH vrijednost u usnoj šupljini što dodatno pogoduje razvoju karijesa.