Oči - 19. studenoga 2019.
AUTOR ČLANKA - Maja Pauk Gulić, dr. med., specijalist oftalmologije, Klinika Svjetlost

Kako se boriti protiv epidemije kratkovidnosti?

Kratkovidnost ili miopija najčešća je refrakcijska pogreška oka, a "epidemija kratkovidnosti" tema je o kojoj se dosta piše posljednjih godina jer je uočen sve veći broj kratkovidnih osoba u svijetu

kratkovidnost ili miopija - zavladala je epidemija kratkovidnosti

U sljedećih 30 godina polovica svjetskog stanovništva mogla bi biti kratkovidna, no određene mjere prevencije mogu pomoći to spriječiti.

„Epidemija kratkovidnosti“ tema je o kojoj se dosta piše posljednjih godina jer je kratkovidnost (miopija) uočena kod sve većeg broja osoba u svijetu. U drugoj polovici 20. stoljeća u SAD-u je samo četvrtina stanovništva bila kratkovidna, a danas je taj broj porastao na 42 posto. U Kini, Koreji i Japanu najviši je postotak kratkovidnih osoba i već danas iznosi čak 80 posto! Smatra se da bi do 2050. godine poIovica svjetskog stanovništva mogla biti kratkovidna.

Što je kratkovidnost ili miopija?

Kratkovidnost ili miopija najčešća je refrakcijska pogreška oka kod koje se zrake svjetla lome ispred mrežnice umjesto na njoj koja je centar najoštrijeg vida. Zbog toga kratkovidne osobe dobro vide čitati i pisati „na blizinu“, ali udaljene predmete vide zamućeno i nejasno. Problem je u strukturi oka i dva su uzroka: ili je očna jabučica preduga ili je rožnica previše zakrivljena te svjetlost koja ulazi u oko nije ispravno fokusirana. Prvi znaci kratkovidnosti mogu biti mutan pogled pri gledanju filmova na televiziji, nesigurnost u noćnoj vožnji, neprepoznavanje ljudi na ulici… Djeca se obično žale da ne vide dobro što piše na ploči, a televiziju gledaju vrlo blizu ekranu.

Spomenimo i to da je visoka kratkovidnost karakterizirana progresivnim oštećenjem retine (unutarnjeg živčanog sloja oka), što uzrokuje brojne vidne smetnje i četvrti je uzrok sljepoće u svijetu.

Prevencija: boravak na otvorenom

Istraživanja su pokazala da i nasljedni i okolišni čimbenici igraju ulogu u razvoju kratkovidnosti. Dokazano je da je veća učestalost kratkovidnosti u nekim obiteljima kod blizanaca i među rođacima u bližem krvnom srodstvu. Znanstvenici su također uočili statističke podatke koji ukazuju na to da je gotovo tri puta češća kratkovidnost kod osoba koje žive u gradovima, u odnosu na stanovnike sela, što se povezuje s  većim brojem sati provedenih pred računalom i manjim brojem sati provedenih na suncu. Rašireno je mišljenje da dioptrija raste zbog rada na računalu, puno čitanja te gledanja u ekran mobitela. To je još jedan od razloga zbog kojeg se smatra da se djeci treba ograničiti vrijeme provedeno na mobitelu ili računalu. Između ostalog, gledanje u ekran umara i isušuje oči.

S druge strane, boravak na otvorenom „odmara“ oči. Studije su pokazale da je veća razina vitamina D kod djece u obrnutoj korelaciji s kratkovidnosti. Vitamin D naša koža proizvodi ponajprije pod utjecajem sunčevih zraka pa se on često i naziva sunčevim vitaminom. Znanstveno je dokazano da boravak na dnevnom svjetlu potiče i lučenje dopamina koji usporava rast oka, a time i rast dioptrije. To objašnjava zašto su djeca na selu koja više borave vani rjeđe kratkovidna.

Naočale, leće ili laser?

Cilj je korekcije kratkovidnosti usmjeravanje snopa svjetlosti na mrežnicu. Može se ispraviti konzervativnim putem koji uključuje nošenje naočala ili kontaktnih leća te kirurškim putem laserskom korekcijom vida ili ugradnjom intraokularnih leća u oči.

Naočale su najjednostavniji i najekonomičniji način korigiranja kratkovidnosti (i astigmatizma u kombinaciji) te su izbor za dječji uzrast.

Kad je riječ o kontaktnim lećama, danas na tržištu postoji cijeli spektar leća različitih proizvođača koje se razlikuju po sastavu, vremenskoj preporuci nošenja te materijalu od kojeg su izrađene. Leće su odlična opcija za sportaše i mlade ljude koji ne vole nositi naočale, a daju i kvalitetniji vid u usporedbi s naočalama te šire vidno polje. Pri njihovoj upotrebi najvažnija je dobra higijena, redovito mijenjanje leća, skidanje prije spavanja…

Laserska korekcija vida opcija je za pacijente iznad 18 godina koji imaju stabilnu dioptriju i žele biti neovisni o optičkim pomagalima. To je potpuno bezbolan, visoko učinkovit i siguran proces, a traje samo 10 minuta po oku. Danas je to najizvođeniji zahvat u medicini koji se obavlja na zahtjev pacijenta i u svijetu je dosad operirano više od 50 milijuna ljudi. Raspon dioptrija je do -10 kod kratkovidnih osoba. Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća koje se ugrađuju u prednji dio oka ispred ili iza šarenice, a funkcioniraju kao kontaktna leća u oku samo što pacijent ne mora brinuti o njima niti ih osjeti.

Ako ste kratkovidni ili imate malo dijete, dobronamjerno savjetujem da jedete mrkvu i zeleno povrće, odnosno hranu bogatu vitaminima A, C, E i kalcijem te da što više boravite u prirodi, a jednom godišnje prekontrolirajte svoje oči kod oftalmologa.

Sindrom suhog oka – morate trepnuti barem pet puta do kraja ovog članka

Sindrom suhog oka poremećaj je prouzročen smanjenom proizvodnjom suza, a nastaje kao posljedica smanjenja kvalitete suznog filma, pojačanog isparavanja...

SAZNAJTE VIŠE

Kratkovidnost i najčešći simptomi

Kod odraslih:

  • mutan vid na daljinu
  • otežano upravljanje motornim vozilom, posebno noću
  • umor
  • naprezanje očiju
  • škiljenje ili djelomično zatvaranje kapaka kako bi se pokušala izoštriti slika
  • glavobolja zbog prekomjernog naprezanja

Kod djece:

  • učestalo treptanje i trljanje očiju
  • otežano čitanje s ploče
  • škiljenje
  • glavobolja

Podjela kratkovidnosti prema jačini korekcijskih leća

Niska kratkovidnost: do dioptrije -3,00

Srednja kratkovidnost : od dioptrije -3,25 do -6,00

Visoka kratkovidnost:  od dioptrije -6,25 naviše

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama