Znate li čemu služe nadbubrežne žlijezde?

Nadbubrežne žlijezde parni su organ smještene obostrano na gornjem polu bubrega. U svojoj strukturi sastoje se od dva dijela – kore i srži, od kojih svaki vuče različito embrionalno podrijetlo.

Kora nadbubrežne žlijezde je složena struktura koju dijelimo u tri dijela ili sloja:

• zona glomerulosa
• zona fasciculata
• zona reticularis

Zona glomerulosa zadužena je za proizvodnju hormona aldosterona, koji ima jednu od ključnih uloga u metabolizmu soli i vode. Pod izravnim je nadzorom renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava, o razini čije aktivnosti će se poticati ili kočiti proizvodnja i izlučivanje aldosterona.

U zoni fasciculata dominantno se luči jedan od najvažnijih hormona u ljudskom tijelu, a to je kortizol. Radi se o jednom od hormona stresa, čija je aktivnost neophodna za suočavanje s najrazličitijim oblicima stresova s kojima se ljudski organizam svakodnevno susreće.

Zona reticularis, osim što djelomično proizvodi i izlučuje kortizol, njezina glavna uloga je u proizvodnji spolnih hormona, najviše androgena. Fascikulatna i retikularna zona su pod izravnom kontrolom hormona ACTH (adrenokortikotropni hormon) kojeg izlučuje prednji režanj hipofize.

Unutrašnjost nadbubrežne žlijezde čini srž koja je građena od kromafinog tkiva i u uskoj je vezi sa simpatičkim dijelom našeg perifernog živčanog sustava, a zadužena je za proizvodnju dvaju važnih hormona – adrenalina i noradrenalina.

Po život opasna neravnoteža hormona

Kao i druge endokrinološke bolesti, najčešća patološka stanja rezultat su nedovoljne proizvodnje hormona ili njihove pretjerane sekrecije.

Ni kod kore nadbubrežnih žlijezda nije ništa drukčije. Najčešći uzrok nedovoljne aktivnosti kore nadbubrežne žlijezde je Addisonova bolest. Radi se o autoimunoj bolesti kod koje uslijed imunološki posredovanog razaranja stanica kore nadbubrežne žlijezde, dolazi do njihove posljedične inaktivacije, odnosno insuficijencije.

Kad organizam nije izložen određenom stresu, stanje nedostatne aktivnosti kore nadbubrežne žlijezde lako se može previdjeti jer daje klinički relativno oskudnu sliku. Kod pojave bilo kakvog stresa, kada je organizmu potrebna značajno veća količina hormona kortizola (a kojeg zbog osnovne bolesti naprosto nema), tada organizam razvija stanje adrenalne krize, koja je po život opasna. Očituje se lošim općim stanjem, bolovima u trbuhu, hiperpigmentacijom, odnosno pojavom mrlja na koži, mučninom, povraćanjem, proljevima i dehidracijom. Ne prepozna li se pravovremeno i ako se odmah ne počne s liječenjem, neminovno dolazi do smrtnog ishoda.

Benigni tumori nadbubrežne žlijezde

Osim nedostatnog, kora nadbubrežne žlijezde može pokazivati i znakove prekomjerne hormonske aktivnosti. Najčešće se radi o benignim, ali hormonski aktivnim tumorima nadbubrežne žlijezde.

Među najčešćim stanjima je Cushingov sindrom, gdje se radi o hormonski aktivnom tumoru nadbubrežne žlijezde koji izlučuje prekomjerne količine hormona kortizola. U dijagnostici i liječenju potreban je interdisciplinarni pristup, odnosno uključivanje više različitih specijalnosti – endokrinologa, radiologa, urologa i/ili abdominalnog kirurga.

Rjeđe bolesti i stanja

Dosta rjeđe bolesti i stanja su ona koja imaju za posljedicu prekomjerno lučenje aldosterona, od kojih izdvajamo primarni hiperaldosteronizam, do kojeg dolazi ili zbog difuzne hiperplazije (povećanja) kore nadbubrežne žlijezde (što je češći slučaj) ili zbog hormonski aktivnog adenoma nadbubrežne žlijezde.

Makar ni bolesti srži nadbubrežne žlijezde nisu česte, treba izdvojiti najčešće među njima. Jedna od njih je feokromocitom koji se javlja uslijed promjena na razinama samih stanica unutar kromafinih struktura srži nadbubrežne žlijezde, pri čemu dolazi do nekontroliranog dijeljenja stanica i njihova rasta.

Tumorske promjene mogu se javiti jednostrano ili obostrano. Kod obostranih slučajeva treba pomisliti i na rijeka endokrinološka stanja koja nazivamo MEN 2 sindrom (sindrom multiple endokrine neoplazije), koji, osim feokromocitoma, obuhvaća i stanja poput medularnog karcinoma štitnjače i primarni hiperparatireoidizam.

Ne odgađajte odlazak endokrinologu

Kao što smo iz vrlo sažetog presjeka vidjeli, nadbubrežne žlijezde su vrlo bitan endokrinološki organ, čija nedovoljna ili prekomjerna aktivnost može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, a kod zakašnjelog liječenja i do smrtnog ishoda.

Svaka pojava povišenog krvnog tlaka kod mlađih osoba, nagli prirast na kilaži i druga pogoršanja statusa metabolizma ugljikohidrata, razlog su za odlazak endokrinologu. Njegova je zadaća dokučiti uzročno o čemu se radi i kroz ciljanu, ali dovoljno detaljnu dijagnostičku obradu započeti s odgovarajućim liječenjem, o kojem god od navedenih stanja da se radi.

Za više informacija posjetite https://www.poliklinika-ps.hr/lijecnici/bozidar-peric/