Vrijeme je za povratak na posao: kako prevladati postpraznički sindrom?

Mnogim ljudima povratak na radno mjesto izaziva velike probleme jer se ponovno trebaju prilagoditi dnevnoj rutini ureda i obiteljskog života. Nema više bezbrižnog odmora i slobodnog vremena. Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim ljudskim odnosima, lošom radnom atmosferom, ako je preopterećen poslom i slično. Privikavanje na posao nakon godišnjeg odmora često je vrlo stresno.

Tu posebnu vrstu stresa psiholozi i liječnici nazivaju postprazničkim sindromom, a on može imati i znakove depresije.

Postpraznička depresija uvedena je u medicinu kao posebna dijagnoza, odnosno stanje s kojim se psiholozi najozbiljnije bave te pružaju bezbroj savjeta kako izbjeći frustrirajući prvi dan na poslu. Taj se psihološki problem ne smije olako shvaćati jer su istraživanja pokazala da čak 66% zaposlenika doživljava intenzivan stres u vrijeme povratka s godišnjeg odmora ili nakon dugog vikenda. Kod 76% zaposlenika razina stresa i umora bila je blizu razine umora u posljednjim danima prije odlaska na odmor.

Postpraznički sindrom možemo prepoznati po jednom ili više navedenih simptoma:

• tuga,
• melankolija,
• čežnja za bezbrižnim danima,
• ljutnja,
• tjeskoba,
• umor,
• glavobolja,
• nesanica…

Ako simptomi ne traju dugo, nema razloga za zabrinutost.

Savjeti za ublažavanje stresa

Zanimljivo, ispitivanja su pokazala da se povratku na posao najlakše prilagode oni koji ne koriste više od dva tjedna odmora. Stoga stručnjaci preporučuju „razbiti“ godišnji odmor na manje dijelove pa tijekom godine koristiti nekoliko kraćih. Ista su istraživanja utvrdila da je korisno nekoliko dana prije završetka godišnjeg odmora prakticirati poznati ustaljeni radni ritam ustajanja, hranjenja, spavanja i slično.

Reakcije na te promjene životnog ritma, odlazak, odnosno povratak s godišnjeg odmora i prilagodbu ponovnom radu su individualne pa neki te promjene podnose lakše, a kod drugih mogu izazvati veće tegobe. Ipak, bez obzira na to, postoje savjeti i preporuke koji mogu biti primijenjeni na većinu ljudi.

Planirajte povratak s godišnjeg barem dva dana prije početka posla

Ostavite si vremena za prilagodbu, a bilo bi dobro početi s radom sredinom tjedna – tako je petak bliže i šok je manji. Treba isplanirati i dovoljno vremena za raspakiravanje, završavanje sitnih obaveza i pripremu za odlazak na posao. Vratite li se kući neposredno prije polaska na posao, to neće završiti dobro. Bit ćete u žurbi, zbrkani zbog pripreme za sutrašnji posao, nervozni i umorni od puta.

Okružite se uspomenama

Stavite na radni stol lijepe fotografije i neke suvenire koje ste donijeli s odmora. Bit će dovoljan samo pogled na njih da lakše podnesete stresne situacije na poslu.

Počnite polako

Nemojte planirati neki veliki, važni sastanak za prvo radno jutro. Dobro je prvog radnog dana napraviti više malih prekida rada za eventualnu kratku šetnju i lagano razgibavanje. To pruža malo dodatne energije i smanjuje stres. Ne pokušavajte sve obaveze riješiti u dan ili dva, napravite popis prioriteta.

Pobrinite se za pozitivnu atmosferu

Dobro je poticati razgovor s kolegama na poslu. Glazba ima veliku, čarobnu moć u stvaranju raspoloženja pa stavite slušalice u uši i uživajte kad možete.

Zadržite pozitivan stav

Budite sretni što ste imali mogućnost otići na odmor i doživjeti lijepe trenutke jer mnogi nemaju tu mogućnost. Razgovarajte s kolegama i prijateljima kako vam je bilo i počnite maštati kamo ćete otputovati sljedećeg ljeta. Zamišljanje i planiranje novog odmora znatno opušta.

Fizička aktivnost i zdrave navike

Nikad nemojte zaboraviti da su najučinkovitije metode za ublažavanje ili potpuno uklanjanje stresa, neraspoloženja i depresivnih kriza nakon povratka kući različite redovne sportsko-rekreativne aktivnosti (džoging, plivanje, vožnja bicikla), zdrava prehrana i druženje s prijateljima. Pijte dovoljno tekućine. Većina ljudi na poslu pije samo kavu kako bi, barem tako tvrde, ostali što bolje fokusirani na ono što rade. No kako biste si osigurali pravu dozu hidracije, uvijek uza se imajte bočicu s nekom tekućinom te povremeno popijte nekoliko gutljaja. Ljudski mozak najbolje funkcionira kad tijelo ima dovoljno tekućine. I nemojte čekati da ožednite jer tada je već kasno.

Pronađite svoju formulu

Kada je riječ o prilagodbi svakodnevnoj rutini, treba imati na umu da nema idealnog i univerzalnog recepta. Ono što pomaže jednoj osobi, ne mora nužno pomoći i drugoj. Iskustvo je pokazalo da je prilagodba uspješnija kod osoba koje žive zdravim načinom života, koje postupno povećavaju radni ritam, koje ne tuguju za divnim danima odmora nego uživaju u lijepim uspomenama.

No ako nijedna mjera ne pomaže, ako nas posao kojem se vraćamo sve manje veseli ili nas uopće više ne ispunjava, ako nam izaziva sve više stresa, nezadovoljstva i česte frustracije, možda je došlo vrijeme za veliku inventuru poslovne karijere, da evaluirate svoj odabir i ozbiljno razmislite o promjeni radnoga mjesta.