Sunčanica ili toplinski udar: Ključne razlike koje mogu spasiti život
Ljetni toplinski valovi svake godine dovode do povećanog broja zdravstvenih tegoba povezanih s visokim temperaturama. Iako mnogi pojmove sunčanica i toplinski udar koriste kao sinonime, riječ je o različitim stanjima.
Važno je napomenuti da je sunčanica uvriježen naziv koji se često koristi u svakodnevnom govoru, dok se u suvremenoj medicinskoj literaturi češće govori o spektru bolesti uzrokovanih vrućinom, poput toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara. Bez obzira na naziv, važno je znati prepoznati kada je riječ o blažem stanju, a kada o hitnom medicinskom slučaju. Pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije, pa čak i spasiti život.
Što je sunčanica, a što toplinski udar?
Sunčanica
Sunčanica nastaje nakon duljeg izlaganja izravnom sunčevom zračenju, osobito kada glava i vrat nisu zaštićeni. Smatra se blažim oblikom toplinske bolesti, a posljedica je lokalnog pregrijavanja glave i organizma.
Najčešći simptomi uključuju:
- glavobolju
- vrtoglavicu
- mučninu
- osjećaj slabosti
- crvenilo lica
- povišenu tjelesnu temperaturu koja najčešće nije izrazito visoka.
Većina osoba uz odmor, rashlađivanje i dovoljan unos tekućine osjeti poboljšanje unutar nekoliko sati.
Toplinski udar
Toplinski udar nastaje kada organizam više ne može učinkovito regulirati tjelesnu temperaturu. Tjelesna temperatura obično prelazi 40 °C, a dolazi i do poremećaja rada mozga. To je hitno medicinsko stanje koje može dovesti do zatajenja više organa ako se liječenje ne započne odmah.
Toplinski udar ne mora nastati samo tijekom boravka na suncu. Može se razviti i tijekom rada ili boravka u izrazito toplim prostorijama te tijekom intenzivne tjelesne aktivnosti za vrućeg vremena.
Kako razlikovati sunčanicu od toplinskog udara?
Iako neka obilježja mogu biti slična, nekoliko znakova jasno upućuje na toplinski udar:
- vrlo visoka tjelesna temperatura (iznad 40 °C)
- poremećaj svijesti, zbunjenost ili dezorijentiranost
- otežan govor
- nesiguran hod
- gubitak svijesti ili epileptički napadaji.
Za razliku od sunčanice, kod toplinskog udara osoba može izgledati izrazito loše i njezino se stanje brzo pogoršava.
Sunčanica
Najčešće nakon dugotrajnog izlaganja suncu
Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost
Osoba je uglavnom pri svijesti
Poboljšava se uz odmor i rashlađivanje
Toplinski udar
Nastaje zbog pregrijavanja organizma, na suncu ili u vrućem prostoru
Vrlo visoka temperatura (>40 °C), zbunjenost, poremećaj svijesti
Mogući gubitak svijesti ili konvulzije
Zahtijeva hitnu medicinsku pomoć
Tko je pod najvećim rizikom?
Toplinske bolesti mogu se razviti kod svakoga, ali neke skupine imaju znatno veći rizik:
- starije osobe
- dojenčad i mala djeca
- kronični bolesnici, osobito osobe sa srčanim bolestima ili šećernom bolešću
- osobe koje rade na otvorenom
- sportaši tijekom intenzivnog treninga
- osobe koje uzimaju lijekove koji mogu smanjiti sposobnost organizma da se hladi, poput diuretika ili nekih psihijatrijskih lijekova.
Što učiniti kod sunčanice?
Ako osoba ima simptome sunčanice:
- premjestite je u hlad ili klimatiziran prostor
- skinite višak odjeće
- ponudite hladnu vodu ili napitke s elektrolitima ako je pri svijesti
- hladite tijelo mokrim ručnicima ili ventilatorom
- omogućite mirovanje.
Ako se simptomi pogoršavaju ili ne prolaze nakon nekoliko sati, potrebno je javiti se liječniku.
Što učiniti kod toplinskog udara?
Kod sumnje na toplinski udar potrebno je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć.
Do dolaska liječnika:
- osobu premjestite u hlad ili klimatizirani prostor
- skinite višak odjeće
- započnite rashlađivanje hladnom vodom, mokrim ručnicima ili ventilatorom
- hladite područje vrata, pazuha i prepona
- pratite disanje i stanje svijesti.
Nemojte stavljati led izravno na kožu niti polijevati osobu ledenom vodom. Takvi postupci mogu izazvati stezanje krvnih žila i otežati otpuštanje topline. Rashlađivanje treba provoditi postupno, hladnom vodom i mokrim oblozima do dolaska hitne medicinske pomoći.
Osobi koja je bez svijesti ili ima poremećaj svijesti ne smije se davati tekućina na usta zbog opasnosti od gušenja.
Kako spriječiti toplinske bolesti?
Većina toplinskih bolesti može se spriječiti jednostavnim mjerama:
- pijte dovoljno tekućine tijekom dana
- izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 17 sati
- nosite laganu, svijetlu odjeću i pokrivalo za glavu
- redovito boravite u rashlađenim prostorijama tijekom toplinskih valova
- postupno povećavajte tjelesnu aktivnost tijekom ljeta
- nikada ne ostavljajte djecu ili kućne ljubimce u parkiranom automobilu, čak ni nakratko.
Najvažnije što treba zapamtiti
Sunčanica je uglavnom blaže stanje koje se uz odgovarajuće mjere najčešće uspješno liječi kod kuće. S druge strane, toplinski udar predstavlja hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzo prepoznavanje, poziv hitnoj medicinskoj službi i odmah započeto rashlađivanje. Upravo brzina reakcije može značajno smanjiti rizik od trajnih posljedica i spasiti život.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.
