Reakcije kože na lijekove: što su medikamentozni osipi

DRESS sindrom i Stevens Johnsonov sindrom rijetke su, ali teške i po život opasne reakcije na lijekove koje mogu ugroziti život pacijenta, stoga predstavljaju hitna stanja u medicini. Kada je riječ o nepoželjnim reakcijama na lijekove, koža je jedan od najčešće pogođenih organa, a s obzirom na veliku količinu lijekova koja se svakodnevno primjenjuje, liječnici se u svojoj praksi sve više suočavaju s problemom medikamentoznih osipa. Riječ je o stanjima nepredvidljivog tijeka sa značajnim morbiditetom i mortalitetom koje je važno na vrijeme prepoznati i adekvatno liječiti.

DRESS sindrom

Reakcija na lijek s eozinofilijom i sistemskim simptomima (DRESS, od engl. Drug Reaction with Eosinophilia and Systemic Symptoms) rijedak je i po život opasan oblik preosjetljivosti na lijek obilježen vrućicom, osipom, limfadenopatijom (abnormalnost u veličini, konzistenciji i broju limfnih čvorova), hepatitisom, hematološkim abnormalnostima te, potencijalno, zahvaćenošću više organskih sustava.

Zbog odgođenog nastupa (dva do osam tjedana) od početka primjene lijeka i kliničke slike koja imitira različita druga stanja, DRESS se vjerojatno često ne prepoznaje i ne dijagnosticira. Istraživanja su pokazala da se češće javlja kod žena s incidencijom između 1/1000 i 1/10000. Mortalitet povezan s DRESS-om iznosi oko 10%, a najčešći uzrok smrti je teški hepatitis.

Uzroci DRESS sindroma

• Antiepileptici
• Salazopirin (lijek kod ulceroznog kolitisa, Crohnove bolesti, reumatoidnog artritisa)
• Alopurinol
• Antibiotici
• Reaktivacija herpesvirusa

Klinička slika DRESS sindroma

Bolest najčešće nastupa naglo, pojavom visoke temperature i osipa, a u više od 70% oboljelih prisutna je i limfadenopatija. Obično nastaje dva do osam tjedana, a ponekad i tri mjeseca nakon početka primjene lijeka što je jedan od razloga zašto se ne prepoznaje u samom nastupu.

Osip zahvaća trup i ekstremitete, a u najranijoj fazi bolesti se često javlja i oteklina lica. Ako stanje nije prepoznato te se uzročni lijek nastavi primjenjivati, može doći do širenja crvenila i ljuskanja kože. Za razliku od ostalih reakcija na lijekove, DRESS sindrom zahvaća unutarnje organe. Pritom su najčešće pogođeni jetra (70% slučajeva) i bubreg (11% slučajeva).

Dijagnoza i liječenje DRESS sindroma

Dijagnoza se temelji na anamnezi uzimanja lijekova, osobito onih povezanih s ovim sindromom, kliničkoj slici te laboratorijskim nalazima. Specifične terapije nema te se liječenje sastoji od što ranijeg prekida primjene uzročnog lijeka i potporne terapije. Prvu liniju u liječenju predstavljaju kortikosteroidi te se nekoliko dana nakon započinjanja terapije može opaziti znatno poboljšanje simptoma i laboratorijskih nalaza.

Stevens Johnsonov sindrom

Stevens Johnsonov sindrom teško je, po život opasno oboljenje koje poglavito zahvaća kožu i sluznice uz izražene opće simptome. Ovisno o postotku zahvaćenosti kože, dobi pacijenta i komorbidnim stanjima, moguća je pojava brojnih sustavnih komplikacija te rizik od smrtnog ishoda varira od tri do preko 90%. Ova reakcija na lijekove pojavljuje se nepredvidljivo te u svim dobnim skupinama, iako su češće pogođeni stariji i žene.

Uzroci Stevens Johnsonovog sindrom

• Antiepileptici
• Alopurinol
• Antibiotici
• Infekcija Mycoplasma pneumoniae

Klinička slika Stevens Johnsonovog sindrom

SJS najčešće započinje nespecifičnim simptomima koji se pojavljuju jedan do tri dana prije osipa te uključuju vrućicu, pečenje u očima, opću slabost te nelagodu prilikom gutanja. Osip se klasično pojavljuje na trupu, vratu, licu i gornjim ekstremitetima. U težim slučajevima je zahvaćena i koža donjih ekstremiteta, iako vlasište, dlanovi i tabani najčešće ostaju pošteđeni. U više od 90% slučajeva dolazi do erozije usnica, okularne i genitalne sluznice. Mjesta koja su zahvaćena izrazito su bolna. Glavni prognostički faktor predstavlja ukupna površina, odnosno postotak zahvaćenosti kože kojeg je bitno odrediti već pri prijemu pacijenta u bolnicu.

Dijagnoza i liječenje Stevens Johnsonovog sindroma

Dijagnoza SJS-a temelji se na anamnestičkom podatku uzimanju lijekova (posebno onih iz skupine visoko rizičnih) i vremenskom intervalu proteklom od uzimanja lijeka do nastupa simptoma.

Identifikacija lijeka koji je izazvao SJS vrlo je zahtjevna, no važan zadatak, budući da rano ukidanje lijeka smanjuje smrtnost. Liječnik stoga mora detaljno ispitati koji je lijek (odnosno lijekove) pacijent uzimao te poznavati potencijal lijeka za izazivanje teškog medikamentoznog osipa.

Optimalno zbrinjavanje pacijenta sa SJS-om uključuje ranu dijagnozu, trenutačno isključivanje uzročnog lijeka iz terapije, potpornu njegu i specifičnu terapiju. Liječenje također treba biti usmjereno na sprječavanje dugoročnih komplikacija bolesti. Potporna njega se odnosi na zbrinjavanje kožnih promjena, hidraciju i nutritivnu potporu.

Rijetki, ali opasni

Iako DRESS sindrom i Stevens Johnsonov sindrom nisu česti, zbog komplikacija koje nose relativno velik rizik mortaliteta i trajnog morbiditeta potrebno ih je dobro poznavati. Od iznimne je važnosti brza reakcija liječnika i isključivanje iz terapije lijeka koji je sindrom izazvao.