Riječ farmaceuta - 18. studenoga 2020.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.

Antibiotici: preporuke za njihovo odgovorno korištenje

Tijekom obilježavanja Europskog tjedna svjesnosti o antibioticima, potrebno je ponoviti i upozorenje o štetnosti njihova neopravdanog korištenja

antibiotici rezistencija

Pedesetih godina prošlog stoljeća započela je masovna primjena antibiotika, ne samo u zdravstvu, već i u proizvodnji hrane. To je dovelo do štetnih učinaka na okoliš i pojave rezistencije (otpornosti) mikroorganizama, pa su mnogi antibiotici postali neučinkoviti. Teško je zamisliti svijet bez snažnih antibiotika. No znanstvenici upozoravaju da bi se neke zaboravljene bolesti mogle vratiti zbog njihovog neopravdanog korištenja i činjenice da značajnijih otkrića novih antibiotika nema, što se smatra velikom prijetnjom ljudskom zdravlju.

Osnovni lijekovi koje svaka zemlja treba imati na svojoj listi

Što su antibiotici i kako djeluju

Postoji nekoliko skupina antibiotika koji su nastali kemijskom preinakom prirodnih tvari, uglavnom plijesni: penicilini, cefalosporini, tetraciklini, aminoglikozidi i makrolidi. Novije antibiotike dobivamo uglavnom manjim izmjenama u  kemijskoj strukturi postojećih.

Djeluju različitim mehanizmima na bakterije: ometanjem sinteze stanične stijenke, povećanjem propusnosti stanične membrane, ometanjem sinteze bjelančevina ili inhibicijom sinteze nukleinskih kiselina. Neki antibiotici djeluju bakteriostatski, što znači da sprečavaju rast bakterijskih stanica te one odumiru, a neki djeluju baktericidno, što znači da bakteriju ubijaju.

Razvijanje otpornosti i superbakterije

U kontaktu s antibiotikom bakterije razvijaju otpornost na različite načine: neutraliziraju ih ili mijenjaju svoj metabolizam i zaštitu stanice kako im antibiotik ne bi naštetio.

Rezistencija se javlja u cijelom svijetu, a ubrzani i neograničeni protok ljudi i roba pogoduje širenju otpornih vrsta bakterija. Bolesti, koje su se nekoć lakše liječile kao što su upala pluća, tuberkuloza, gonoreja i salmoneloza, danas se liječe teže i dugotrajnije, što ne samo da znatno poskupljuje liječenje, već je nerijetko uzrok hospitalizacije, ali i prijevremene smrti.

Posebno su opasni rezistentni sojevi bakterija koji se razvijaju u bolnicama i prilično ih je teško suzbiti. Najčešće su to sojevi Staphylococcus aureus (MRSA), Escherichia coli, Enterobacteriaceae, Pseudomonas. Neki od tih sojeva imaju enzim nazvan NMD-1, koji ih čini otpornima na većinu antibiotika te takve bakterije mediji nazivaju “superbakterijama”. Oni se liječe takozvanim “rezervnim antibioticima”. To se antibiotici koji se primjenjuju u vrlo strogom režimu propisivanja, odnosno samo onda kada ni jedan drugi ne djeluje.

Preporuke za odgovorno ponašanje

Zdravstveni stručnjaci godinama upozoravaju na opasnost pojave rezistencije mikroorganizama te potiču zdravstvene vlasti na djelovanje, a stanovništvo na razumnu primjenu antibiotika. Tako se svake godine u studenom obilježava Tjedan svjesnosti o antibioticima, kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje uz preporuke:

  • Pogrešno korištenje antibiotika uključuje njihovo nepotrebno i nepravilno korištenje, odnosno korištenje kada nisu potrebni, kada se koriste prekratko vrijeme, u premaloj dozi ili zbog pogrešne bolesti. Dakle, nije dobra niti premala, a niti prevelika uporaba antibiotika.
  • Antibiotike koristite samo ako vam ih je liječnik propisao
  • Ako vam liječnik nije propisao antibiotik, znači da vam nije potreban
  • Primjenjujte ih točno onako i onoliko dugo koliko vam je propisano
  • Ako vam ostane lijeka nakon terapije, pitajte stručnjake kako ih pravilno uništiti
  • Nikad ne dijelite antibiotike s drugim osobama
  • Pri primjeni antibiotika slijedite i druge upute zdravstvenih stručnjaka
  • Zaštite se od infekcija pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavajte kontakt s bolesnim osobama i vodite siguran spolni život
  • Redovito se cijepite
bolničke infekcije i prevencija

Bolničke infekcije: Kako nastaju, koje su najčešće i kako ih izbjeći

Bolničke infekcije najčešće se dobiju u jedinicama intenzivne skrbi, a njihova prevencija vrlo je složen proces

SAZNAJTE VIŠE

Antibiotici ne djeluju na viruse

Jedna od najraširenijih i posve neopravdanih primjena antibiotika jest u liječenju prehlada. Naime, prehlade uzrokuju virusi, na koje antibiotici ne djeluju. Prehlada, odnosno njeni simptomi vrućica, curenje nosa, grlobolja i kašalj liječe se ublažavanjem simptoma.

Antibiotici se primjenjuju samo ako se bolest zakomplicira bakterijskom upalom sinusa, pluća ili streptokoknom upalom grla, što nije često. Gripa je također virusna bolest te se protiv nje treba cijepiti.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button