Pareza facijalnog živca: Kako prepoznati prve simptome i kada treba odmah liječniku?

Što je pareza facijalnog živca?

Facijalni živac, odnosno sedmi moždani živac, upravlja mišićima koji omogućuju pokrete lica. Osim toga, sudjeluje u osjetu okusa na prednje dvije trećine jezika te u regulaciji lučenja suza i sline.

Pareza facijalnog živca znači djelomičnu slabost mišića lica, dok se kod potpune nemogućnosti pokretanja mišića govori o paralizi. Ovisno o mjestu i uzroku oštećenja živca, simptomi mogu zahvatiti jednu ili obje strane lica.

Važno je razlikovati dva pojma. Periferna pareza facijalnog živca širi je pojam koji obuhvaća različite moguće uzroke, dok je Bellova pareza idiopatska akutna periferna pareza, odnosno dijagnoza koja se postavlja kada se ne pronađe drugi uzrok.

Bellova pareza najčešće nastaje naglo, a slabost lica doseže najveću izraženost unutar 72 sata. Točan uzrok nije potpuno razjašnjen. Jedna od vodećih teorija povezuje nastanak s reaktivacijom latentnih herpesvirusnih infekcija, osobito herpes simplex virusa tipa 1 (HSV-1), uz razvoj upalne reakcije i oticanja facijalnog živca. Međutim, virusna reaktivacija smatra se mogućim mehanizmom, a ne dokazanim uzrokom svakog pojedinog slučaja Bellove pareze.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Što sve može uzrokovati parezu facijalnog živca?

Kada se pojavi slabost jedne strane lica, nije dovoljno pretpostaviti da je riječ o Bellovoj parezi. Liječnik treba uzeti u obzir različite moguće uzroke.

Među njima su:

• Bellova pareza – akutna periferna pareza bez drugog utvrđenog uzroka, vjerojatno povezana s upalnim procesom i mogućom reaktivacijom herpesvirusa
• virusne infekcije – različite virusne infekcije mogu biti povezane s perifernom parezom facijalnog živca
• Lymeova borelioza – posebno važna kod osoba koje su bile izložene krpeljima; može uzrokovati jednostranu, ali i obostranu parezu facijalnog živca
• bolesti srednjeg uha – akutna ili kronična upala srednjeg uha, mastoiditis i kolesteatom mogu zahvatiti facijalni živac
• trauma – primjerice prijelom temporalne kosti ili ozljeda živca tijekom kirurškog zahvata
• tumori – tumori parotidne žlijezde, baze lubanje, cerebelopontinog kuta ili samog facijalnog živca mogu uzrokovati njegovu kompresiju ili oštećenje
• sistemske i upalne bolesti – primjerice sarkoidoza, Sjögrenov sindrom i neke druge upalne bolesti
• neurološke bolesti – primjerice Guillain-Barréov sindrom, osobito kada je pareza obostrana i praćena slabošću drugih mišićnih skupina
• metabolički čimbenici – šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom periferne pareze facijalnog živca.

Zbog toga liječniku mogu biti važne informacije o prethodnoj infekciji, boli u uhu, ugrizu krpelja, ozljedi glave, prethodnim operacijama, drugim neurološkim simptomima ili postupnom pogoršavanju simptoma.

Kako prepoznati prve simptome?

Kod periferne pareze facijalnog živca najčešće se primijeti da jedna polovica lica više nije simetrična. Mogu se pojaviti:

• spušten kut usana
• asimetričan osmijeh
• otežano podizanje obrve
• nemogućnost potpunog zatvaranja oka
• zaglađena nazolabijalna brazda
• curenje sline iz kuta usana
• poteškoće pri pijenju ili zadržavanju hrane u ustima
• promjena osjeta okusa
• osjećaj suhoće oka ili pojačano suzenje
• povećana osjetljivost na zvuk
• bol u području uha ili iza uha.

Kod periferne lezije facijalnog živca slabost obično zahvaća cijelu polovicu lica, uključujući čelo i sposobnost zatvaranja oka. To je jedna od važnih karakteristika koja liječniku pomaže razlikovati perifernu od centralne lezije.

Kada treba odmah liječniku?

Najvažnije je razlikovati perifernu parezu facijalnog živca od mogućeg moždanog udara.

Ako se uz asimetriju lica pojavi bilo koji od sljedećih simptoma, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć:

• slabost ili utrnulost ruke ili noge, osobito jedne strane tijela
• poremećaj govora ili razumijevanja
• iznenadna smetnja vida
• poremećaj ravnoteže ili teškoće pri hodu
• jaka, naglo nastala glavobolja
• poremećaj svijesti
• drugi novonastali neurološki simptomi.

Kod moždanog udara slabost donjeg dijela lica može biti izražena uz relativno očuvane pokrete čela. Ipak, samo na temelju izgleda lica nije uvijek moguće pouzdano razlikovati uzroke, pa svaka naglo nastala pareza lica zahtijeva odgovarajuću liječničku procjenu.

Zašto je važno javiti se liječniku što ranije?

Ako se nakon pregleda procijeni da je riječ o Bellovoj parezi, vrijeme početka simptoma važno je za liječenje. Aktualne smjernice preporučuju primjenu oralnih kortikosteroida unutar 72 sata od početka simptoma, jer povećavaju vjerojatnost dobrog oporavka funkcije facijalnog živca.

Antivirusni lijekovi ne preporučuju se kao samostalna terapija Bellove pareze. Njihovo dodavanje kortikosteroidima može se razmotriti u pojedinim slučajevima, osobito kod težih oblika, ali odluku treba donijeti liječnik.

Ako se kapak ne može potpuno zatvoriti, posebno je važna zaštita oka. Nedovoljno zatvaranje kapka može dovesti do isušivanja i oštećenja površine oka. Liječnik može preporučiti umjetne suze, lubrikantnu terapiju i dodatne mjere zaštite oka, osobito tijekom spavanja.

Kako se postavlja dijagnoza?

Kod tipične Bellove pareze dijagnoza se najčešće postavlja na temelju razgovora s pacijentom i kliničkog, osobito neurološkog i otološkog pregleda.

Liječnik će, među ostalim, procijeniti:

• kada su simptomi počeli i koliko brzo su se razvili
• je li zahvaćeno čelo
• može li pacijent potpuno zatvoriti oko
• postoje li drugi neurološki ispadi
• postoje li znakovi infekcije uha
• postoji li podatak o ugrizu krpelja ili boravku u području gdje je Lymeova borelioza prisutna
• postoje li trauma, prethodna operacija ili drugi mogući uzroci.

Kod tipične nove Bellove pareze rutinske laboratorijske pretrage i slikovne metode nisu potrebne u svakom bolesniku. Dodatna obrada dolazi u obzir kada simptomi nisu tipični, kada postoje drugi neurološki znakovi, kada se stanje postupno pogoršava, ponavlja ili kada nema očekivanog oporavka.

Koliko traje oporavak?

Bellova pareza u velikom broju slučajeva ima povoljan tijek. Oporavak se najčešće odvija postupno tijekom nekoliko tjedana i mjeseci, ali brzina i potpunost oporavka ovise o težini oštećenja živca.

Ako se stanje pogoršava, pojave se novi neurološki simptomi ili nema odgovarajućeg oporavka, potrebna je ponovna liječnička procjena. Smjernice posebno ističu potrebu za ponovnom procjenom ili upućivanjem specijalistu ako nakon tri mjeseca nema potpunijeg oporavka funkcije lica.

Dijabetes

Tihi znakovi visokog šećera u krvi koje mnogi ignoriraju mjesecima

Asimetrija lica nije uvijek Bellova pareza

Iznenadna slabost jedne strane lica zahtijeva procjenu kako bi se utvrdilo radi li se o Bellovoj parezi ili nekom drugom uzroku periferne pareze facijalnog živca. Bellova pareza je idiopatska – drugi uzrok nije pronađen – dok infekcije, bolesti uha, trauma, tumori, sistemske bolesti i druga neurološka stanja mogu uzrokovati parezu facijalnog živca.

Zato novu parezu ne treba samostalno dijagnosticirati kao „Bellovu paralizu“. Pravodobnim pregledom moguće je isključiti ozbiljnije uzroke, započeti liječenje kada je ono potrebno i zaštititi oko ako se kapak ne može zatvoriti.

Ako se uz asimetriju lica pojave slabost ruke ili noge, poremećaj govora, vida, ravnoteže ili drugi naglo nastali neurološki simptomi, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI