Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiMoždani udar moguće je spriječiti: Ove navike mogu značajno smanjiti rizik
Moždani udar nastaje naglo, ali njegovo pojavljivanje često je povezano s čimbenicima na koje možemo utjecati. Povišeni krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, poremećaji masnoća u krvi, tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana među najvažnijim su čimbenicima koji povećavaju rizik. Dobra je vijest da se promjenom životnih navika i odgovarajućim liječenjem brojni od tih čimbenika mogu uspješno kontrolirati. Prevencija zato počinje puno prije nego što se pojave prvi simptomi moždanog udara.
Zašto je prevencija moždanog udara toliko važna?
Moždani udar jedan je od najvažnijih uzroka smrti i dugotrajne onesposobljenosti. Iako na neke čimbenike, poput dobi i nasljedne sklonosti, ne možemo utjecati, velik dio rizika povezan je s promjenjivim čimbenicima.
Prevencija ne znači samo izbjegavanje moždanog udara kod zdrave osobe. Jednako je važna i nakon preboljelog moždanog udara ili prolaznog ishemijskog napada (TIA), kada je potrebno smanjiti rizik od novog cerebrovaskularnog događaja.
Za ublažavanje posljedica moždanog udara imamo 4 sata vremena
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Kontrolirajte krvni tlak
Povišeni krvni tlak smatra se jednim od najvažnijih promjenjivih čimbenika rizika za moždani udar. Dugotrajno povišen tlak oštećuje stijenke krvnih žila i povećava rizik od njihova suženja, začepljenja ili puknuća.
Zbog toga je važno krvni tlak redovito kontrolirati, osobito kod osoba koje već imaju hipertenziju. Ako je liječnik propisao antihipertenzivnu terapiju, lijekove treba uzimati redovito i ne prekidati liječenje samoinicijativno.
Važno je pritom naglasiti da ciljna vrijednost krvnog tlaka nije jednaka za svaku osobu. Ovisi o dobi, drugim bolestima i ukupnom kardiovaskularnom riziku, pa terapiju treba prilagoditi u dogovoru s liječnikom.
Prestanite pušiti
Pušenje izravno oštećuje krvne žile, potiče aterosklerozu i povećava sklonost stvaranju krvnih ugrušaka. Zbog toga pušači imaju veći rizik od ishemijskog moždanog udara, ali i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Prestanak pušenja jedna je od najkorisnijih promjena životnog stila koju osoba može napraviti za svoje krvne žile. Nije riječ samo o smanjenju broja cigareta, cilj treba biti potpuni prestanak pušenja.
Krećite se redovito
Tjelesna aktivnost pomaže u kontroli krvnog tlaka, tjelesne mase, šećera u krvi i masnoća te pridonosi boljem zdravlju krvnih žila. Redovita aktivnost zato ne djeluje na samo jedan čimbenik rizika, nego istodobno na više njih.
Za većinu odraslih korisno je nastojati biti tjelesno aktivan većinu dana u tjednu. To ne mora nužno značiti intenzivno vježbanje. Brže hodanje, vožnja bicikla, plivanje, planinarenje ili druge aktivnosti koje povećavaju puls mogu biti dio svakodnevne rutine.
Najvažnije je pronaći oblik aktivnosti koji je moguće dugoročno održavati. Dugoročno redovito kretanje korisnije je od povremenog intenzivnog vježbanja.
Birajte prehranu koja štiti krvne žile
Prehrana ima važnu ulogu u prevenciji moždanog udara jer može utjecati na krvni tlak, tjelesnu masu, šećer i masnoće u krvi.
Mediteranski način prehrane posebno je istaknut zbog obilja povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, ribe i maslinova ulja, uz manji unos prerađenog mesa i hrane bogate zasićenim mastima.
U svakodnevnoj prehrani korisno je:
- povećati unos povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica
- češće birati ribu, orašaste plodove i maslinovo ulje
- ograničiti unos soli
- smanjiti unos prerađene hrane i zasićenih masti
- održavati tjelesnu masu u zdravom rasponu
Kontrolirajte šećer i masnoće u krvi
Šećerna bolest i poremećaji masnoća dodatno opterećuju krvne žile i povećavaju rizik od moždanog udara. Zbog toga prevencija uključuje i redovite kontrole glukoze i lipidnog profila, osobito kod osoba s već poznatim poremećajima.
Ako je propisana terapija za šećernu bolest ili povišene masnoće, važno je uzimati je prema uputama. Promjene prehrane i tjelesna aktivnost pritom ostaju važan dio liječenja, a ne njegova zamjena.
Ne zaboravite na srce
Neke srčane bolesti, osobito fibrilacija atrija, mogu značajno povećati rizik od ishemijskog moždanog udara. Kod fibrilacije atrija nepravilni srčani ritam pogoduje stvaranju krvnih ugrušaka u srcu, koji potom mogu dospjeti u krvne žile mozga.
Zato osobe s poznatom fibrilacijom atrija trebaju redovite liječničke kontrole i procjenu potrebe za antikoagulantnim liječenjem. Terapiju ne treba uvoditi, mijenjati ili prekidati bez dogovora s liječnikom.
Male promjene imaju velik značaj
Prevencija moždanog udara nije jedna velika odluka, nego skup svakodnevnih postupaka. Kontrola krvnog tlaka, prestanak pušenja, zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase te liječenje šećerne bolesti, poremećaja masnoća i srčanih bolesti zajedno mogu značajno smanjiti vaskularni rizik.
Važno je početi postupno. Osoba koja je godinama bila neaktivna ne mora preko noći promijeniti cijeli životni stil. Veći učinak postiže se promjenama koje se mogu održavati dugoročno.
Zaključno
Iako se moždani udar često doživljava kao potpuno nepredvidiv događaj, značajan dio rizika moguće je smanjiti. Najvažnije je na vrijeme prepoznati i liječiti čimbenike rizika, posebno povišeni krvni tlak, te usvojiti navike koje štite zdravlje krvnih žila.
Briga o krvnom tlaku, prestanak pušenja, redovito kretanje, uravnotežena prehrana i kontrola kroničnih bolesti predstavljaju ulaganje u zdravlje mozga i srca.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.