Tranzitorna ishemijska ataka (TIA): Simptomi, dijagnoza i liječenje

Kako je organizirana opskrba mozga krvlju

Arterijsku krv u mozak dovode četiri arterije, čime je osigurana svojevrsna „rezervna mreža“ opskrbe. Dvije glavne su desna i lijeva karotidna arterija koje dolaze s prednje strane vrata i ulaze u lubanjsku šupljinu. Druge dvije su vertebralne arterije koje se odvajaju od arterija za ruke, prolaze kroz vratne kralješke i ulaze u lubanju uz kralježničnu moždinu.

Ove dvije arterije skupa sa dvije ranije spomenute karotidne arterije, na bazi mozga čine krug (circulus arteriosus cerebri Willisi) u koji svoju krv ubacuju sve četiri spomenute arterije. Od ovog kruga odvajaju se arterije i granaju po mozgu i u njemu, dovodeći arterijsku krv svakoj njegovoj stanici. I ova anatomija, „anatomija sigurnosti“ nam već sama po sebi govori koliko je važna dobra opskrba mozga arterijskom krvlju. Ta krv mu donosi kisik i hranjive tvari, što je preduvjet urednoj i tako kompleksnoj funkciji mozga.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Simptomi tranzitorne ishemijske atake

Svaki poremećaj dotoka krvi u mozak dovodi do poremećaja njegove funkcije. Može se raditi o prolaznom poremećaju, odnosno TIA-i, ili o trajnom prekidu protoka koji dovodi do moždanog udara (CVI).

Simptomi mogu uključivati:

• poremećaj govora
• smetnje vida ili sluha
• gubitak ravnoteže
• slabost ili oduzetost jedne strane tijela
• gubitak osjeta (dodira ili boli)

Najčešće se simptomi javljaju jednostrano, ovisno o tome koja je krvna žila zahvaćena. Kada je u pitanju poremećaj motorike ili senzibiliteta, obično se pojave na jednoj strani (lijevoj ili desnoj), a to ovisi u kojoj arteriji ili njenom ogranku je kompromitiran arterijski protok. Javlja se oslabljena motorika ili njen potpuni izostanak u ruci ili nozi jedne strane ili u cijeloj polovici tijela. Može se odraziti na oslabljenom ili potpunom gubitku senzibiliteta, tako da osoba ne osjeća ni dodir ni bol. Klinička slika vrlo je slična moždanom udaru, a u početku nije moguće odmah razlikovati hoće li stanje biti prolazno ili trajno.

Ako se simptomi povuku bez posljedica, radi se o TIA-i, što se često opisuje kao „sreća u nesreći“, jer je riječ o upozoravajućem, ali reverzibilnom stanju.

Dijagnoza i obrada

Klinički pregled može ukazati na poremećaj moždane cirkulacije, ali je nužna hitna hospitalizacija i neurološka obrada.

Dijagnostički postupci uključuju:

• laboratorijske pretrage, uključujući faktore koagulacije
• procjenu rizičnih čimbenika (povišen tlak, šećerna bolest, masnoće u krvi, pušenje, debljina, dehidracija)
• magnetsku rezonanciju (MR) mozga
• MR angiografiju (MRA) za prikaz krvnih žila

Kada je u pitanju TIA obično se ne nađu značajnije promjene na mozgu i njegovim krvnim žilama. Može se raditi o prolaznom spazmu (grču) arterije, vrlo sitnom ugrušku krvi koji će fibrinolitički sustav tijela (sustav za otapanje ugrušaka krvi) razgraditi i ubrzo će se uspostaviti normalan protok i kroz tu arteriju. Klinički simptomi ubrzo nestaju, osoba se vrlo brzo oporavi, bez ikakvih posljedica, što to stanje čini prolaznim.

Uloga kardiološke obrade

U nekim slučajevima simptomi poput omaglice ili kratkotrajnog gubitka svijesti mogu biti povezani sa srčanim problemima, osobito poremećajima ritma.

Zato je važno učiniti:

• kardiološki pregled
• EKG
• Holter EKG-a gdje ćemo kroz kontinuirano 24 satno snimanje elektrokardiograma pouzdanije otkriti eventualne poremećaje srčanog ritma

Poremećaj srčanog ritma, poznat kao totalni AV (atrioventrikularni) blok, gdje pretklijetke rade svojom uobičajenom frekvencijom, klijetke vođene svojim ritmom imaju oko 30 otkucaja u minuti. Klijetke su odgovorne za količinu izbačene krvi u minuti. Količina izbačene krvi ovisi o volumenu izbačenom jednim otkucajem i brojem otkucaja u minuti. Zbog malog broja otkucaja u minuti mali je i izbačaj krvi iz srca. Zato već na malom fizičkom naporu (na samo par stuba ili nekoliko bržih koraka), zbog slabije opskrbe mozga krvlju dođe do gubitka svijesti, što može izgledati kao TIA. Takvom bolesniku je rješenje u hitnoj ugradnji elektrostimulatora srca poznatog kao „pace maker“.

Liječenje

Infuzijom fiziološke otopine ili glukoze (ovisno o glukozi u krvi) uz normalan krvni tlak, osiguravamo dobar protok krvi kroz moždane arterije do dobivanja laboratorijskih nalaza i MR nalaza. Daljnji smjer liječenja će ovisiti o nalazu MR i MRA. Ako nema znakova krvarenje u mozak, kao ni nalaza začepljene arterije (nalaz kakav se nađe kod TIA), možemo očekivati brz oporavak.

Prevencija i kontrola rizika

Iako je TIA prolazna, ona je ozbiljno upozorenje. Kako bi se spriječilo ponavljanje ili razvoj moždanog udara, ključno je kontrolirati rizične čimbenike:

• regulacija krvnog tlaka
• kontrola šećera i masnoća u krvi
• prestanak pušenja
• održavanje zdrave tjelesne težine
• adekvatna hidracija

Neurologija

Svjetski dan borbe protiv moždanog udara: nemojmo biti jedan od četiri pojedinca koji dožive moždani udar

29.10. obilježava se Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Ovogodišnje obilježavanje u znaku je plesa s ciljem podizanja svijesti

Upozorenje koje ne treba ignorirati

Tranzitorna ishemijska ataka ne ostavlja trajne posljedice, ali nosi važnu poruku. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza medicinska obrada mogu spriječiti razvoj moždanog udara i sačuvati kvalitetu života. TIA je upozorenje koje treba shvatiti ozbiljno jer upravo pravovremena reakcija može napraviti ključnu razliku.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI