Pušenje kod mladih: Zašto počinju, koji su rizici i kako im pomoći da prestanu

Stručnjaci upozoravaju da adolescenti ne posežu za cigaretama samo zbog znatiželje. Razlozi su mnogo složeniji: potreba za pripadanjem, stres, emocionalna nesigurnost i osjećaj pritiska koji mnogi mladi svakodnevno nose. Upravo zato prevencija i pomoć ne mogu počivati samo na zabranama i upozorenjima.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Prva cigareta rijetko počinje zbog okusa

Većina mladih ne zapali prvu cigaretu zato što im se sviđa okus. Mnogo češće razlog je društvene prirode – prijatelj koji nudi cigaretu, želja da se ne razlikuju od grupe ili potreba da djeluju starije i samostalnije. Mladi najčešće počinju pušiti zbog društvenog pritiska, znatiželje, želje za uklapanjem i imitacije odraslih ili vršnjaka.

Budući da je adolescencija razdoblje eksperimentiranja i traženja identiteta, upravo tada mladi češće riskiraju i iskušavaju ponašanja koja doživljavaju kao simbol slobode ili zrelosti.

Dodatni problem stvaraju društvene mreže. Moderni duhanski proizvodi predstavljaju se kao modni dodatak, a ne kao proizvod koji sadrži nikotin. Mladi tako često podcjenjuju rizik jer ih doživljavaju „čišćim“ ili manje opasnim od klasičnih cigareta.

Nikotin ne stvara samo naviku nego i emocionalnu vezu

Mozak adolescenata još se razvija, posebno dijelovi zaduženi za donošenje odluka, kontrolu impulsa i upravljanje emocijama. Upravo zato nikotin na mlade djeluje snažnije nego na odrasle.

Kada nikotin uđe u organizam, potiče oslobađanje dopamina – kemijske tvari povezane s osjećajem ugode i nagrade. Kratkoročno dolazi do osjećaja opuštenosti ili smirenosti, ali taj efekt traje vrlo kratko te organizam ubrzo traži novu dozu.

S vremenom mladi ne puše samo iz navike nego i zato što bez nikotina osjećaju nervozu, razdražljivost ili pad koncentracije pa pokušavaju izbjeći te osjećaje. Tada nastaje začarani krug: cigareta više nije izbor nego pokušaj da se izbjegne nelagoda.

Iza lošeg ponašanja često stoji osoba koje se teško nosi s osjećajima

Klinička psihologinja Becky Kennedy, poznata kao dr. Becky, smatra da mladi često koriste štetna ponašanja kao način regulacije emocija. U svojim predavanjima i intervjuima naglašava da djeca i adolescenti „imaju sve osjećaje, ali još nemaju vještine za upravljanje tim osjećajima“.

To znači da pušenje kod mladih ponekad nije prvenstveno bunt, nego pokušaj smirivanja unutarnje napetosti.

Kada pričamo o tome kako pomoći mladima da prestanu, Dr. Kennedy upozorava da kažnjavanje i posramljivanje rijetko daju dobre rezultate. Ako roditelj reagira isključivo ljutnjom, adolescent će se često još više zatvoriti. Umjesto pitanja: „Zašto to radiš sebi?“, ona predlaže drugačiji pristup: „Što ti cigareta daje u ovom trenutku?“

Takav razgovor može otkriti pravi problem koji stoji iza pušenja – stres, usamljenost, anksioznost ili potrebu za prihvaćanjem. To otvara prostor za rješenje, jer kada se pozabavimo emocijama, lakše je promijeniti i štetnu naviku.

Stres i pritisak postali su svakodnevica mladih

Današnji adolescenti odrastaju u okruženju stalne usporedbe. Društvene mreže stvaraju osjećaj da svi drugi izgledaju sretnije, uspješnije i sigurnije u sebe. Istovremeno rastu školski pritisci, očekivanja roditelja i strah od neuspjeha.

Mnogi mladi zato traže brze načine smirivanja napetosti. Nikotin pritom djeluje gotovo trenutačno. Upravo zato neki adolescenti razvijaju emocionalnu povezanost s pušenjem. Cigareta ili drugi duhanski proizvodi postaju „pauza od stresa“, ritual prije ispita ili način smirivanja u neugodnim situacijama.

Dr. Becky Kennedy često govori o važnosti emocionalne regulacije, odnosno sposobnosti da osoba prepozna i podnese neugodne emocije bez destruktivnih reakcija. Ako mladi nikada ne nauče kako podnijeti frustraciju, tugu ili tjeskobu, veća je vjerojatnost da će posegnuti za cigaretama, alkoholom ili drugim oblicima brzog olakšanja.

Zašto zabrane same po sebi ne djeluju

Roditelji često reagiraju strogo čim otkriju da dijete puši. Oduzimanje mobitela, kažnjavanje ili prijetnje mogu kratkoročno izazvati strah, ali rijetko rješavaju uzrok problema.

No mladi trebaju „stabilne i smirene odrasle osobe“, a ne samo kontrolu. To ne znači odobravati pušenje, nego razgovarati bez ismijavanja i panike. Adolescent koji osjeća da ga roditelj sluša lakše će priznati problem i prihvatiti pomoć pri pokušaju odvikavanja od pušenja. Važno je izbjeći etikete poput „neodgovoran“ ili „problematičan“. Takve riječi mogu povećati osjećaj srama, a sram često dodatno pojačava ovisnička ponašanja.

Kako mladima pomoći da prestanu

Prestanak pušenja kod mladih zahtijeva kombinaciju podrške, strpljenja i konkretnih strategija. Prvi korak je razumjeti okidače. Neki mladi puše u društvu, drugi kada su pod stresom, a treći iz dosade. Kada prepoznaju situacije koje ih vode prema cigareti, lakše mogu razviti alternativne navike.

Stručnjaci preporučuju nekoliko učinkovitih pristupa:

• redovitu fizičku aktivnost koja smanjuje stres
• ograničavanje vremena provedenog uz sadržaje koji promoviraju pušenje
• otvorene razgovore bez moraliziranja
• podršku školskih psihologa ili stručnjaka za mentalno zdravlje
• male ciljeve umjesto očekivanja trenutnog uspjeha

Važno je naglasiti da povremeni neuspjeh nije dokaz slabosti. Ovisnost o nikotinu snažno djeluje na mozak, posebno u adolescentskoj dobi te je ponekad potrebno i nekoliko pokušaja da se loša navika prekine.

Psiha i emocije

Recite NE bez odgađanja: 13 savjeta da pušenje za vas postane prošlost

Od posljedica pušenja u Lijepoj Našoj godišnje umre oko 9000 ljudi, a u svijetu crna brojka doseže i šest...

Mladi ne trebaju savršenstvo nego osjećaj da nisu sami

Najveća pogreška je promatrati pušenje kod mladih isključivo kao lošu odluku ili neposluh. Iza te navike često stoje emocije koje adolescent ne zna drukčije izraziti. Potreba za pripadanjem, stres, nesigurnost i emocionalna preopterećenost ne nestaju vikom ni kaznama.

Poruke stručnjaka sve više naglašavaju važnost odnosa i emocionalne povezanosti. Mladi koji osjećaju da ih netko sluša i razumije imaju veću šansu razviti zdravije načine suočavanja sa stresom. Upravo zato pomoć ne počinje zabranom cigarete, nego razgovorom u kojem adolescent osjeti da nije samo „problem koji treba riješiti“, nego osoba kojoj treba podrška.

Izvori: Healthline, Eurolife, HealthHub, CDC

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI