Zdravlje > Obiteljsko zdravlje

Mišja groznica prijeti: Kako se možemo zaštititi

Nakon dugačkog perioda karantene, željni smo prirode, pa tako i izleta u šume. Međutim, pritom treba pripaziti kako se ne bismo zarazili bolešću koju prenose mišoliki glodavci

misja groznica glodavci zaraza zoonoze
PREGLED SADRŽAJA
  1. Kako se možemo zaraziti?
  2. Simptomi bolesti
  3. Zaštita na otvorenom
  4. Zaštita u zatvorenim prostorijama

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) odnosno mišja groznica je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca, poznata i kao bolest prirodnih žarišta.

Poboljšajte zdravlje “kupanjem” tijela i duha u šumama

U Hrvatskoj su poznata prirodna žarišta neke šume u Lici, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, kao i na području Medvednice. Bolest je stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine. Svake godine se bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi mišje groznice u Hrvatskoj, a povremeno dolazi i do pojave cikličkih epidemija.

Prirodni rezervoari i prenositelji virusa su mišoliki glodavci među kojima uzročnik prirodno kruži i održava se. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica i žutogrli miš, a uz njih, u manjoj mjeri, i šumski miš, poljski miš te livadna voluharica.

Kako se možemo zaraziti?

Navedene životinje su rezervoari virusa koji ga izlučuju u okolinu mokraćom i izmetom. Ulaskom u područje prirodnog žarišta, ljudi se u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti. Putevi prijenosa infekcije su:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike,
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca onečišćenim rukama kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta,
  • konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • izravnim kontaktom sa zaraženim glodavcima.

Simptomi bolesti

Bolest se najčešće manifestira u prosjeku jedan do dva tjedna (čak i do osam tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom.

Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom krvnog tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.

Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i ostavljati svoje izlučevine koje se sasuše te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.) koja se podizanjem može udahnuti.

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi ipak relativno rijetko javlja.

Pridržavanjem mjera osobne zaštite rizik hemoragijske groznice se može umanjiti.

Zaštita na otvorenom

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Izbjegavajte piti vodu iz šumskih slaboprotočnih izvora i neprotočnih izvora ili lokvi!
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!

Zaštita u zatvorenim prostorijama

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
  • Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
  • Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
  • Potrebno je skloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
  • Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!
  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
  • Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.
  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.
  • Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.
  • Nosite gumene rukavice.
  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens.