Mišja groznica prijeti: Kako se možemo zaštititi

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) odnosno mišja groznica je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca, poznata i kao bolest prirodnih žarišta.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

U Hrvatskoj su poznata prirodna žarišta neke šume u Lici, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, kao i na području Medvednice. Bolest je stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine. Svake godine se bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi mišje groznice u Hrvatskoj, a povremeno dolazi i do pojave cikličkih epidemija.

Prirodni rezervoari i prenositelji virusa su mišoliki glodavci među kojima uzročnik prirodno kruži i održava se. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica i žutogrli miš, a uz njih, u manjoj mjeri, i šumski miš, poljski miš te livadna voluharica.

Kako se možemo zaraziti?

Navedene životinje su rezervoari virusa koji ga izlučuju u okolinu mokraćom i izmetom. Ulaskom u područje prirodnog žarišta, ljudi se u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti. Putevi prijenosa infekcije su:

• izravnim ili posrednim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike,
• unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca onečišćenim rukama kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta,
• konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
• izravnim kontaktom sa zaraženim glodavcima.

Simptomi bolesti

Bolest se najčešće manifestira u prosjeku jedan do dva tjedna (čak i do osam tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom.

Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom krvnog tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.

Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i ostavljati svoje izlučevine koje se sasuše te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.) koja se podizanjem može udahnuti.

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi ipak relativno rijetko javlja.

Pridržavanjem mjera osobne zaštite rizik hemoragijske groznice se može umanjiti.

Zaštita na otvorenom

• Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
• Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
• Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
• Izbjegavajte piti vodu iz šumskih slaboprotočnih izvora i neprotočnih izvora ili lokvi!
• Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
• Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
• Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!

Zaštita u zatvorenim prostorijama

• Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
• Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
• Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
• Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
• Potrebno je skloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
• Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!
• Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
• Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.

Obiteljsko zdravlje

Najčešće bolesti kojima nas mogu zaraziti životinje u našim krajevima

U doba pandemije COVID-19 spominju se zoonoze u kontekstu novog koronavirusa,, no u našim krajevima postoje puno češće...

• Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.
• Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.
• Nosite gumene rukavice.
• Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens.

PODIJELI