Gnojna angina: Uzroci, simptomi i liječenje

Što je gnojna angina?

Gnojna angina nije zasebna medicinska dijagnoza, već kolokvijalan naziv koji se najčešće koristi za akutnu bakterijsku upalu krajnika praćenu gnojnim naslagama. U stručnoj medicinskoj terminologiji govori se o akutnom tonzilitisu ili tonzilofaringitisu.

Streptokok grupe A najvažniji je bakterijski uzročnik akutnog faringotonzilitisa. Streptokokna infekcija osobito je česta u djece školske dobi i adolescenata, dok je u odraslih rjeđa. Tipični znakovi uključuju nagli početak grlobolje, povišenu temperaturu, bolno gutanje, povećane i upaljene krajnike, povećane i bolne limfne čvorove na prednjoj strani vrata te, često, bijele ili žućkaste naslage na krajnicima.

Važno je razlikovati gnojnu anginu od akutnog tonzilofaringitisa općenito. Većinu akutnih upala ždrijela i krajnika uzrokuju virusi, pa svaka grlobolja ili upala krajnika ne znači da je riječ o bakterijskoj angini.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako prepoznati gnojnu anginu?

Streptokokna angina najčešće nastupa naglo. Najčešći simptomi su:

• jaka grlobolja
• bol i otežano gutanje
• povišena tjelesna temperatura
• crveni i otečeni krajnici
• bijele ili žućkaste naslage na krajnicima
• povećani i bolni limfni čvorovi na prednjoj strani vrata
• glavobolja i osjećaj opće slabosti

Za streptokoknu infekciju karakteristično je da kašalj, curenje nosa, promuklost i crvenilo očne spojnice uglavnom nisu prisutni. Njihova prisutnost više govori u prilog virusnoj infekciji.

Gnojne naslage na krajnicima važan su znak koji povećava sumnju na streptokoknu infekciju, ali nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze. Naime, i neke virusne infekcije mogu izazvati izražen eksudat na krajnicima.

Posebno se to može vidjeti kod infektivne mononukleoze, koju uzrokuje Epstein-Barr virus. Ona može izazvati izrazito povećane krajnike prekrivene bijelim naslagama, često uz visoku temperaturu, izražen umor i povećane limfne čvorove na vratu.

Kako se dijagnosticira gnojna angina?

Liječnik će najprije procijeniti simptome i pregledati grlo i vrat. Za procjenu vjerojatnosti streptokokne infekcije mogu se koristiti klinički kriteriji koji uzimaju u obzir temperaturu, prisutnost tonzilarnog eksudata, povećane limfne čvorove i odsutnost kašlja.

Međutim, samo na temelju izgleda grla nije uvijek moguće pouzdano razlikovati streptokoknu od virusne infekcije. Kada postoji sumnja na streptokoknu anginu, dijagnoza se može potvrditi brzim antigenskim testom na streptokok ili mikrobiološkom analizom brisa ždrijela.

To je važno jer se antibiotik ne treba propisivati samo zato što su krajnici prekriveni bijelim naslagama.

Kako se liječi gnojna angina?

Ako se potvrdi streptokokna infekcija, liječnik će propisati odgovarajući antibiotik. Penicilin ili amoksicilin prvi su izbor u liječenju streptokokne upale ždrijela, osim ako za njih postoje kontraindikacije ili alergija.

Antibiotsko liječenje ima nekoliko važnih ciljeva:

• skratiti trajanje simptoma
• smanjiti mogućnost prijenosa infekcije na druge osobe
• smanjiti rizik od komplikacija
• spriječiti rijetke, ali ozbiljne posljedice streptokokne infekcije, poput akutne reumatske vrućice

Antibiotik treba uzimati točno prema uputi liječnika i završiti propisanu terapiju.

Kod virusne upale antibiotici ne pomažu. Tada je liječenje usmjereno na ublažavanje simptoma. Pomažu odmor, dovoljan unos tekućine te lijekovi za snižavanje temperature i ublažavanje boli, poput paracetamola ili ibuprofena, ako ih osoba smije uzimati.

Poseban oprez potreban je kod sumnje na infektivnu mononukleozu. Epstein-Barr virus može uzrokovati sliku koja nalikuje streptokoknoj angini, a primjena amoksicilina u bolesnika s mononukleozom često je povezana s pojavom izraženog osipa.

Kada se treba javiti liječniku?

Većina nekompliciranih upala prolazi bez posljedica, ali određeni simptomi zahtijevaju liječnički pregled.

Posebno se treba javiti liječniku ako se pojave:

• vrlo jaka grlobolja i visoka temperatura
• izrazito otežano gutanje
• simptomi koji se pogoršavaju umjesto da se postupno smiruju
• izrazito povećani ili bolni limfni čvorovi
• ponavljane epizode angine
• osip uz grlobolju i temperaturu

Hitna liječnička procjena potrebna je kod otežanog disanja, nemogućnosti gutanja sline, izrazito otežanog otvaranja usta ili naglašene boli i otoka samo s jedne strane grla. Takvi simptomi mogu upućivati na komplikaciju poput peritonzilarnog apscesa, odnosno nakupljanja gnoja uz krajnik.

Može li se gnojna angina spriječiti?

Streptokokna angina prenosi se kapljicama i bliskim kontaktom. Rizik zaraze može se smanjiti jednostavnim higijenskim mjerama:

• redovitim pranjem ruku
• pokrivanjem usta i nosa pri kašljanju i kihanju
• izbjegavanjem dijeljenja čaša, pribora za jelo i drugih predmeta koji dolaze u kontakt sa slinom
• izbjegavanjem bliskog kontakta s osobom koja ima akutnu streptokoknu infekciju

Osoba s potvrđenom streptokoknom infekcijom nakon početka odgovarajuće antibiotske terapije znatno manje širi bakteriju. Prema aktualnim preporukama, povratak u školu ili na posao moguć je kada je osoba bez temperature i kada je prošlo najmanje 12–24 sata od početka odgovarajuće antibiotske terapije.

Dječje zdravlje

Gnojna angina kod djece

Gnojne naslage ne znače uvijek antibiotik

Gnojna angina u svakodnevnom se govoru najčešće odnosi na bakterijsku, osobito streptokoknu upalu krajnika. Nagli početak bolesti, visoka temperatura, jaka grlobolja, bolni limfni čvorovi i gnojne naslage tipični su znakovi koji mogu pobuditi sumnju na streptokoknu infekciju.

Ipak, gnojne naslage same po sebi nisu dovoljne za odluku o primjeni antibiotika. Akutni tonzilofaringitis općenito najčešće uzrokuju virusi, a među virusnim uzročnicima Epstein-Barr virus može izazvati vrlo izražene naslage na krajnicima i tako oponašati bakterijsku anginu.

Zato je kod izraženih simptoma najvažnije pravilno procijeniti uzrok bolesti. Ako liječnik posumnja na streptokoknu infekciju, brzi test ili bris ždrijela mogu pomoći u potvrdi dijagnoze i odluci o liječenju.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI