Visoki krvni tlak često nema simptome: Znakovi koje ipak ne treba zanemariti

Zašto visoki tlak može proći potpuno nezapaženo?

Krvni tlak pokazuje kolikom snagom krv pritišće stijenke krvnih žila dok srce pumpa krv kroz organizam. Kada je taj tlak dugotrajno previsok, krvne žile i organi postupno su izloženi većem opterećenju. Problem je što taj proces najčešće ne uzrokuje bol ili drugi jasan simptom koji bi osobu upozorio da nešto nije u redu.

Zato se hipertenzija često naziva „tihim ubojicom“. Ne zato što nužno izaziva nagle tegobe, nego upravo zato što može dugo ostati neprimijećena, dok istodobno povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i oštećenja bubrega.

Prema aktualnim europskim smjernicama, hipertenzija se u ordinaciji definira vrijednostima 140/90 mmHg ili višima, dok se kod kućnog mjerenja kao prag koristi prosjek od 135/85 mmHg ili više. Dijagnozu, međutim, ne treba postavljati na temelju jednog mjerenja, nego ponovljenih vrijednosti i procjene zdravstvenog radnika.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Glavobolja nije pouzdan pokazatelj povišenog tlaka

Jedan od najraširenijih mitova jest da će osoba osjetiti kada joj krvni tlak poraste. Glavobolja se često spominje kao tipičan znak hipertenzije, ali u stvarnosti većina ljudi s visokim krvnim tlakom nema glavobolju niti druge simptome. Čak ni vrlo visoke vrijednosti ne moraju uvijek izazvati tegobe.

Isto vrijedi za vrtoglavicu, umor, osjećaj slabosti ili lupanje srca. Oni mogu imati brojne druge uzroke i sami po sebi ne mogu potvrditi hipertenziju.

Ipak, nagla ili neuobičajeno jaka glavobolja, osobito ako se pojavi zajedno s drugim simptomima, razlog je za ozbiljan oprez. Kod vrlo visokog krvnog tlaka mogu se pojaviti i zamućen ili promijenjen vid, mučnina, povraćanje, otežano disanje, bol u prsima, zbunjenost ili poremećaji srčanog ritma.

Ovi znakovi zahtijevaju brzu reakciju

Posebnu pozornost treba obratiti na krvni tlak viši od 180/120 mmHg. Ako se takva vrijednost izmjeri, treba pričekati najmanje jednu minutu i ponoviti mjerenje. Ako je tlak i dalje toliko visok, a nema novih zabrinjavajućih simptoma, potrebno je što prije kontaktirati liječnika.

Situacija je hitna ako su uz tako visok tlak prisutni simptomi koji mogu upućivati na akutno oštećenje srca, mozga ili drugih organa, primjerice:

• bol ili pritisak u prsima
• otežano disanje
• nagla slabost ili utrnulost, osobito jedne strane tijela
• poteškoće s govorom
• nagle promjene vida
• jaka bol u leđima
• gubitak svijesti ili izražena zbunjenost.

U takvoj situaciji ne treba čekati da se tlak sam spusti. Potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Krvarenje iz nosa? Nemojte odmah okriviti tlak

Krvarenje iz nosa također se često povezuje s hipertenzijom. Međutim, ono samo po sebi nije dobar način da se prepozna povišen krvni tlak. Krvarenje iz nosa može imati brojne uzroke, od suhog zraka i iritacije sluznice do ozljede ili određenih lijekova.

Vrlo visok tlak može biti povezan s krvarenjem iz nosa, ali ono nije karakterističan simptom uobičajene hipertenzije. Isto vrijedi i za druge nespecifične tegobe. Ako se često ponavljaju, svakako ih vrijedi spomenuti liječniku, ali rješenje nije nagađanje prema simptomima, nego mjerenje tlaka.

Najvažniji „simptom“ zapravo je broj na tlakomjeru

Budući da hipertenzija najčešće nema simptome, redovito mjerenje ima mnogo veću vrijednost od čekanja da se pojave tegobe. Za kućno mjerenje najbolje je odabrati tlakomjer za nadlakticu čija je točnost klinički provjerena prema međunarodnim standardima. Prije mjerenja treba mirno sjediti oko pet minuta, imati oslonjena leđa i ruku te ne razgovarati tijekom mjerenja. Također je dobro izbjegavati fizičku aktivnost, kofein i pušenje barem 30 minuta prije mjerenja.

Za procjenu nije potrebno paničariti zbog jednog odstupanja. Europske smjernice preporučuju da se kod kućnog mjerenja tlak mjeri ujutro i navečer, po dva puta u razmaku od jedne do dvije minute, tijekom najmanje tri dana, a idealno do sedam dana. Zatim se procjenjuje prosjek dobivenih vrijednosti.

Takav pristup može otkriti i ono što povremeno mjerenje u ordinaciji ne pokaže. Primjerice, kod nekih je ljudi tlak viši u liječničkoj ordinaciji nego kod kuće, što se naziva hipertenzija bijele kute. To se može dogoditi zato što smo u ordinaciji često napetiji i nervozniji nego kod kuće ili pod većim stresom zbog samog pregleda, pa tijelo privremeno reagira ubrzanim radom srca i povišenim tlakom. Obrnuto, tlak može u ordinaciji izgledati uredno, a kod kuće biti povišen. Tada je riječ o maskiranoj hipertenziji.

Srce i krvne žile

Povišen krvni tlak u 30-ima i 40-ima: Novi trend s ozbiljnim posljedicama

Ne čekajte da se tijelo požali

Visoki krvni tlak nije stanje koje treba prepoznavati prema tome boli li glava, vrti li se u glavi ili lupa li srce. Najveći je problem upravo u tome što često ne daje nikakvo upozorenje. Zato su povremena kontrola i pravilno mjerenje važniji od traženja „tipičnih“ simptoma. Ako su vrijednosti opetovano povišene, razgovor s liječnikom omogućuje pravodobnu procjenu rizika i, prema potrebi, liječenje. A ako tlak prijeđe 180/120 mmHg i pojave se bol u prsima, teškoće s disanjem, poremećaji vida, govora, slabost ili utrnulost, potrebno je reagirati odmah. Kod hipertenzije ne treba čekati da se pojave simptomi, već brojke treba provjeravati prije nego što ih zdravlje počne ispisivati kroz posljedice.

Izvori: Svjetska zdravstvena organizacija, European Society of Cardiology, European Heart Journal, American Heart Association, Mayo Clinic

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI