Novi omikron soj: epidemiolozi otkrivaju koji su simptomi, djeluju li cjepiva, što učiniti

Nova varijanta virusa ima brojne mutacije koje ukazuju na to da se brže širi od ostalih sojeva i da je u odnosu na njega imunitet stečen preboljenjem i cijepljenjem manje učinkovit, prenosi Jutarnji.hr.

Zašto je omikron izazvao zabrinutost stručnjaka?

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da B 1.1.529 ima više od 30 mutacija samo na spike proteinu.

Ako se na te mutacije gleda kao na novu mogućnost povećane zaraznosti i transmisivnosti, što virusu donosi veću sposobnost zaobilaženja imuniteta – kako onog od cijepljenja, tako i stečenog preboljenjem – onda je riječ o vrlo složenoj varijanti s mutacijama koje nisu zabilježene dosad pa je definitivno teško predvidjeti implikacije na tijek pandemije i imunitet. A takva predviđanja i neizvjesnost razlog su za visok stupanj zabrinutosti.

Znači li to da su sadašnja cjepiva sasvim nedjelotvorna?

Stručnjaci još ne znaju hoće li cjepiva štititi od omikrona i na koji način, ali predviđaju da će postojati određeni postotak zaštite i od novog soja, ali znatno niži nego kod delta soja, kod kojeg cjepiva – rađena za wuhanski soj – štite 80 posto. Epidemiolog Branko Kolarić smatra da će i dalje cjepivo davati određenu zaštitu i umanjivati rizike od teških kliničkih slika, hospitalizacije i smrti. Navodi da je to i dalje isti virus SARS-CoV-2 pa bi, unatoč mutaciji, trebala postojati zaštita.

Trebamo li novo cjepivo?

Proizvodnja novog cjepiva, kaže epidemiolog Branko Kolarić, nije potrebna. Cjepivo se može prilagoditi novom soju i to u znatno kraćem razdoblju nego što je bilo potrebno da se od nule razvije posebno COVID-19 cjepivo. Većina proizvođača već je počela s prilagodbom vakcina.

Kad možemo imati prilagođeno cjepivo?

Pfizer kaže da bismo prilagođeno cjepivo mogli dobiti za sto dana. Stručnjaci, pa tako i epidemiolog Kolarić, skloniji su misliti da bi do široke primjene moglo doći za šest mjeseci. Ističe da je potrebno neko vrijeme da se ono proizvede, testira, upakira i distribuira: to je velik logistički zalogaj.

Ima li smisla cijepiti se booster dozom postojećeg cjepiva?

Svjetska zdravstvena organizacija kaže – da, jer će i protiv novog soja booster pružati određenu zaštitu. No, ne treba zaboraviti da je kod nas još dominantan soj delta i da će još neko vrijeme sigurno tako ostati. Iz HZJZ-a govore da i britanski stručnjaci ističu potrebu za cijepljenjem na temelju izvješća zaprimljenih iz JAR-a, prema kojima se bilježi veći broj hospitalizacija u skupinama necijepljenih.

Koji su simptomi novog soja?

Zasad je teško reći. Liječnica iz JAR-a koja je prijavila mogućnost novog soja kaže da je kod svojih pacijenata primijetila neke nespecifične simptome, prije svega strašan umor. Nitko nije izgubio okus i miris. No, treba znati da je riječ o vrlo mladim osobama koje su bile zaražene (općenito, prosječna dob stanovništva u JAR-u je 20 godina, a u Hrvatskoj gotovo 45) i da je prošlo relativno kratko razdoblje od otkrivanja soja da bi se mogli donositi čvrsti zaključci.

Gdje je sve otkriven virus?

Iako je otkriven tek prije nekoliko dana u JAR-u, potvrđen je već u brojnim državama svijeta. Među ostalim, virus je detektiran u Austriji, Italiji, Češkoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, vrlo vjerojatno i Francuskoj.

Je li virus stigao u Hrvatsku?

Potvrđeni slučaj još nemamo, ali nije isključena takva mogućnost. Nema sumnje da će uskoro stići, s obzirom na to da je, primjerice, već potvrđen u susjednoj Italiji. Epidemiolog Kolarić napominje da je virus vjerojatno mutirao još prije nekog vremena, što se može zaključiti iz činjenice da je u samo nekoliko dana potvrđen u više zemalja.

Što Hrvatska poduzima da se zaustavi širenje?

Krovne stručne organizacije u svijetu i kod nas pozivaju na osnovne epidemiološke mjere, higijenu ruku, nošenje maski i pridržavanje razmaka te primanje booster doze za sve starije od 40 godina. Stožer je zabranio ulazak putnicima iz sedam afričkih zemalja, a hrvatski građani koji dolaze iz tih zemalja moraju u 14-dnevnu karantenu. Iz iskustva znamo da takvo zatvaranje neće zaustaviti virus, ali možda kupi znanstvenicima nešto vremena.

Hoće li omikron preuzeti dominaciju nad delta sojem i ako u većoj mjeri bude izbjegavao cjepivo i prirodno stečeni imunitet, hoćemo li se vratiti na nultu točku početka epidemije?

Ne, rezolutno kaže epidemiolog Kolarić. Danas, gotovo dvije godine od pojave virusa, imamo puno više saznanja i dostupno cjepivo koje se može relativno brzo prilagoditi. Sada kreće utrka za dominaciju između omikrona i delte, smatra Kolarić, a iako je u svijetu virusa sve moguće, mišljenja je da bi omikron ipak mogao pobijediti zbog velikog broja mutacija.

Koga omikron najviše napada?

Još je malo potvrđenih slučajeva pa je teško biti konkretan, no iz HZJZ-a navode da su novu varijantu najčešće nalazili kod mlađih ljudi u dobi od 18 do 34 godina, a upravo u tim dobnim skupinama zabilježena je i najniža stopa cijepljenja u Južnoafričkoj Republici.

Ostatak teksta pročitajte na https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/epidemiolozi-otkrivaju-koji-su-simptomi-djeluju-li-cjepiva-sto-uciniti-15126132