Dojenačke kolike: Simptomi i načini ublažavanja
Dojenačke kolike česta su pojava u ranom dojenačkom razdoblju i predstavljaju funkcijsku tegobu inače zdravog djeteta. Očituju se ponavljanim, dugotrajnim epizodama plača, nemira i razdražljivosti bez jasnog uzroka, a ne mogu se u potpunosti spriječiti niti ukloniti uobičajenim postupcima umirivanja. Iako su za roditelje izrazito stresne, važno je naglasiti da su dojenačke kolike bezazlene, ne ostavljaju dugoročne posljedice i ne utječu na djetetov rast i razvoj.
Nastaju u oko 8-29% dojenčadi, a nema razlike u učestalosti između djevojčica i dječaka te dojene i nedojene djece.
Kada se javljaju dojenačke kolike?
Tipično se javljaju u ranom dojenačkom razdoblju, obično iza drugog ili trećeg tjedna života, a kod prijevremeno rođene djece, par tjedana iza predviđenog termina rođenja. Tegobe su obično najizraženije oko šestog do osmog tjedna, nakon čega postupno jenjavaju.
U ranijoj literaturi za olakšanje procjene kolika često se koristilo pravilo broja „3“ budući da većina djece s kolikama plače više od 3 sata na dan, više od 3 dana u tjednu te najčešće kolike prestaju oko 3. mjeseca života. No, kako se vidjelo da ima djece s dojenačkim kolikama koje se ne uklapaju u ovaj obrazac, tj. da iste mogu trajati čak i do 5. mjeseca života to pravilo se više ne koristi.
Trajanje simptoma nakon 5. mjeseca dovodi u pitanje da li su to samo bezazlene kolike ili nešto drugo.
Gastrointestinalni simptomi alergije na kravlje mlijeko kod dojenčadi
Zašto nastaju dojenačke kolike?
Pitanje uzroka dojenačkih kolika još uvijek je nerazjašnjeno, no vjerojatno se radi o multifaktorijalnim razlozima. Preptostavlja se da stimulativno djeluje kombinacija faktora rane dobi: nezrelost probavnog trakta i crijevne mikrobiote, neuspostavljen normalni dnevni ritam, pojačana percepcija crijevnih kontrakcija i podražaja, teškoće adaptacije.
Kako razlikovati običan plač od kolika?
Plač je prirodan način komunikacije dojenčeta i najčešće je povezan s glađu, mokrom pelenom, umorom ili potrebom za blizinom. Takav plač obično je kraćeg trajanja i dijete se relativno brzo umiri.
Kod dojenačkih kolika plač je drugačiji. Javlja se bez očitog povoda, intenzivan je, često visokog tona i teško se prekida. Dijete se može grčiti, privlačiti nožice prema trbuhu, imati pojačane vjetrove i zvukove pretakanja u trbuhu, zbog čega se stječe dojam bolova. Tegobe se najčešće javljaju u popodnevnim ili večernjim satima, često nakon obroka, i ponavljaju se iz dana u dan. Unatoč tome, dijete ima dobar apetit, normalnu stolicu i uredno napreduje na težini.
Kada posumnjati da se ne radi samo o kolikama?
Roditelji djece s kolikama često traže liječničku pomoć zbog zabrinutosti i potrebe za potvrdom da je dijete zdravo. U manje od 5 % slučajeva pokaže se da su simptomi uzrokovani nekim drugim stanjem ili bolešću.
U takvim slučajevima kolike nisu jedina tegoba, već su prisutni i dodatni simptomi. Primjerice, kod urinarne infekcije kolike mogu biti jedan od znakova, ali se često javljaju i povišena temperatura, slabije uzimanje obroka te neugodan miris mokraće. Alergija na proteine kravljeg mlijeka također može uzrokovati razdražljivost i grčeve u trbuhu, a najčešće je prate promjene na koži, proljev, povraćanje, krv u stolici ili slabiji napredak na težini. Kod izrazito jakih kolika, u dogovoru s pedijatrom, može se pokušati dvotjedna prehrana bez proteina kravljeg mlijeka – kod dojenih beba eliminacijom mlijeka i mliječnih proizvoda iz majčine prehrane, a kod djece na formuli zamjenom standardne formule ekstenzivnim hidrolizatom. Ako izostane poboljšanje, takvu prehranu nije potrebno nastavljati.
Razdražljivost i plač mogu rijetko biti povezani i s poremećajima središnjeg živčanog sustava, osobito ako su prisutni povraćanje ili odstupanja u neurološkom razvoju. U slučajevima kada se uz kolike javljaju dodatni simptomi, preporučuje se pregled liječnika, jer potvrda da nema bolesti često znatno umiruje roditelje i olakšava nošenje s ovom fazom.
Kako se mogu ublažiti dojenačke kolike?
Najvažnije je roditeljima objasniti da se dojenačke kolike ne smatraju bolešću i da ne postoji terapija koja ih može u potpunosti ukloniti. Prema smjernicama europskih i američkih gastroenteroloških pedijatrijskih društava, specifično liječenje kolika nije potrebno.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da većina lijekova i pripravaka koji se koriste za smirivanje kolika, poput simetikona ili biljnih pripravaka, nema veći učinak od placeba. Jedino što je pokazalo određeni učinak kod dijela dojenčadi je primjena probiotika Lactobacillus reuteri u višim dozama, koji može smanjiti intenzitet i trajanje plača. Danas na tržištu postoje i formule koje se deklariraju „ za djecu s kolikama“. Neke od njih imaju manje laktoze, dodane probiotike ili neke druge modifikacije za koje se pretpostavlja da će doprinijeti smirivanju kolika kod neke djece.
U slučajevima izrazito jakih kolika, u dogovoru s pedijatrom može se pokušati dvotjedna prehrana bez proteina kravljeg mlijeka. Ako ne dođe do poboljšanja, takvu prehranu nema smisla nastavljati. Važno je naglasiti da se ne preporučuje prekid dojenja ili davanje čajeva kod svakog plača.
Roditeljima se savjetuje pokušati umiriti dijete čim primijete početak kolika, primjerice nošenjem, ritmičnim nježnim njihanjem, masažom trbuha, smirivanjem glasom ili pjevanjem te ponavljanjem istih umirujućih rituala. Položaji nošenja poput „tigra na drvetu“ mogu nekim bebama pomoći. S druge strane, ne preporučuju se čvrsto povijanje ni spavanje na trbuhu zbog povećanog rizika od komplikacija.
Dojenačke kolike – prolazna faza bez posljedica
Iako dojenačke kolike mogu biti izuzetno iscrpljujuće za roditelje, važno je imati na umu da se radi o prolaznoj razvojnoj fazi koja neće ostaviti posljedice na zdravlje djeteta. Smiren pristup, podrška okoline i strpljenje ključni su u ovom razdoblju. Uz vrijeme, kolike spontano prolaze, a dijete nastavlja normalan rast i razvoj.