Anemija zbog manjka željeza u dječjoj dobi

Anemija zbog manjka željeza ili sideropenična anemija nastaje zbog nedostatka željeza u organizmu. Javlja se uslijed smanjenog unosa željeza prehranom, kad postoji poremećaj u apsorpciji željeza u probavnom traktu, zbog gubitka krvi ili pak zbog povećanih potreba organizma za željezom. Procjenjuje se da je više od 40% svih bolesnika sa sideropeničnom anemijom predškolske dobi.

Preporuke koje su smanjile pojavnost ove anemije

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća anemija zbog nedostatka željeza prepoznata je kao javnozdravstveni problem te je uvedena preporuka kontrole koncentracije hemoglobina za svu djecu od 9. do 12. mjeseca života. Dodatno se preporučuju kontrole hemoglobina kod djece dobi od 12 do 36 mjeseci koja imaju dodatni rizik razvoja sideropenije poput jednolične ishrane pretežno kravljim mlijekom i u adolescentica kod pojave prve mjesečnice.

Takav pristup, uz popularizaciju dojenja i mliječnih formula obogaćenih željezom kada dojenje nije moguće, pridonio je značajnom smanjenju pojavnosti sideropenične anemije.

Djeca s povećanim rizikom

Postoje djeca koja imaju povećani rizik razvoja anemije zbog nedostatka željeza, a to su:

• prijevremeno rođena djeca,
• djeca rođena s niskom porođajnom težinom,
• djeca rođena iz blizanačke ili višeplodne trudnoće,
• djeca hranjena pretežno kravljim mlijekom,
• pretila djeca,
• djeca iz obitelji lošijeg socioekonomskog statusa.

Zašto je željezo važno?

U prve tri godine djetetova života odvija se intenzivan rast i razvoj mozga, a željezo sudjeluje u stvaranju i rastu neurona, u procesu povezivanja neurona te procesu mijelinizacije.

Posljedice anemije zbog majka željeza u toj dobi su blaži zaostatak u rastu i motoričkom razvoju djece, pojava hiperaktivnosti i sporijeg razvoja nekih kognitivnih funkcija. Manjak željeza povezan je s povećanom sklonosti infekcijama.

Zbog svega navedenog upravo djeca s povećanim rizikom zahtijevaju pomno praćenje i pravovremeno uvođenje nadoknade željeza.

Simptomi anemije zbog manjka željeza

Simptomi se razvijaju postupno, a ovise o stupnju anemije i dobi djeteta. Treba obratiti pažnju na sljedeće:

• pospanost, nezainteresiranost, blijedu kožu, slabiji apetit, ubrzano disanje i rad srca kod dojenčadi i male djece,
• umor, glavobolju, slabost, nepodnošenje tjelesnih napora, oslabljenu koncentraciji, krhke i lomljive nokte, pojačanu sklonost respiratornim infekcijama u starije djece.

Dijagnosticiranje sideropenične anemije

U slučaju sumnje na sideropeničnu anemiju nadležni liječnik će učiniti pregled djeteta i potrebnu laboratorijsku obradu te odlučiti o potrebi za uvođenjem nadoknade željeza. U slučaju potrebe za detaljnijom obradom, uputit će dijete subspecijalistu iz pedijatrijske hematologije.

Dijagnoza anemije se, između ostalog, postavlja i prema vrijednostima hemoglobina u krvi. Također se gledaju koncentracije drugih spojeva povezanih s metabolizmom željeza (npr. feritin), a sve to u rasponima specifičnim za dob djeteta.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji anemija se definira:

• kod djece do 5 godina: kad je vrijednost hemoglobina (Hb) ≤ od 110 g/l
• kod djece od 5 do 12 godina: ako je Hb  ≤ 115 g/l
• kod djece između 12 do 15 godina: kad je Hb ≤ 120 g/l.

Kod mlađe djece, anemija se definira prema sljedećim razinama hemoglobina:

• u prvom tjednu života: Hb < 135 g/L
• u dobi 2 mjeseca: Hb < 90 g/L
• u dobi od 4 do 24 mjeseca: Hb < 105 g/L
• dobi od 2 do 5 godina: Hb < 110 g/L

Potrebe za željezom i njegova nadoknada

Dnevne potrebe za željezom kod djece iznose od 0,5 do 1 mg, a kod dojenčadi od 0,5 do 1,5 mg. Kako su prve tri godine života obilježene brzim rastom i razvojem, potrebno je osigurati dovoljnu količinu željeza, uglavnom prehranom, a po potrebi i kroz preparate željeza.

Dovoljne zalihe željeza kod majke u vrijeme trudnoće osiguravaju dovoljnu zalihu kod djeteta, zato se kod prijevremeno rođene djece te one rođene s nižom porođajnom težinom ranije razmatra uvođenje nadoknade. Od druge godine do puberteta pravilnom prehranom unosi se dovoljno željeza za rast i razvoj. Ulaskom u pubertet, posebno kod djevojčica kada nastupi mjesečnica, potrebno je procijeniti potrebu za dodatnim unosom željeza zbog ubrzanog rasta.

Važnost odgovarajuće prehrane

Uz to, ne smijemo zaboraviti na činjenicu da je unos željeza hranom izuzetno važan, tako da se anemija češće javlja u kasnu zimu ili rano proljeće nakon dugog perioda kada u prehrani nedostaju svježe voće i povrće bogato željezom. Uvođenje dohrane kod dojenčadi od 4. mjeseca života, spriječit će razvoj sideropenije ako je dovoljno raznovrsna i ako su uključene adekvatne namirnice.

U prehranu djeteta potrebno je uključiti namirnice koje su bogate izvorima željeza, osigurati dovoljan unos proteina i drugih hranjivih tvari koje pomažu apsorpciju željeza, kao što je vitamin C.

Preporučuju se dnevno najmanje dva obroka koja sadržavaju namirnice bogate željezom kao što su: meso, jetra i riba, cjelovite žitarice, grahorice, lisnato povrće, jaje, orašasti podovi i sušeno voće. Tako će se osigurati dovoljan unos, a neće se preopteretiti probava.

Vitamin C, folna kiselina, vitamin B12, bakar i cink pospješuju apsorpciju željeza. Važno je znati da neke namirnice imaju dosta željeza (npr. zeleno lisnato povrće), ali da je količina potrebna za zadovoljavanje dnevnih potreba dosta velika i da djeca ne mogu odjednom pojesti toliko veliki obrok. Zato ih je potrebno kombinirati s mesom ili ribom kod kojih su količine željeza na 100 g veće. Voćni sok uz takav obrok pospješit će apsorpciju željeza, dok će mlijeko usporiti.

Uzimanje preparata željeza

Unatoč činjenici da živimo u podneblju koje nam osigurava raznovrsnu i bogatu prehranu, kod određenog se broja djece zbog neadekvatne prehrane ili zbog rizičnih čimbenika vezanih uz trudnoću, porod ili socioekonomski status, zahtijeva uzimanje preparata željeza u svrhu sprečavanja razvoja anemije zbog nedostatka željeza.

Američke smjernice objavljene 2010. godine preporučuju:

• profilaksu željezom u dozi 1 mg/kg na dan zdravoj, terminski rođenoj djeci, isključivo ili djelomično dojenoj, počevši od 4. mjeseca života do uvođenja adekvatne dohrane koja sadrži željezo,
• dozu od 2 mg/kg dnevno za nedonoščad koja su dojena i djecu niže porođajne težine,
• profilaksu željezom u dozi 1 mg/kg za djecu koja su hranjena isključivo željezom obogaćenim mliječnim formulama, ali kojima nije uvedena adekvatna dohrana.

Potrebno je praćenje i kontrola krvnih nalaza svaka tri mjeseca te se prema nalazima donosi odluka o prestanku uzimanja preparata željeza.

Ove smjernice još nisu široko prihvaćene te je potrebno stalno educirati i savjetovati ne samo roditelje, već sve uključene u brigu o djetetu (članove šire obitelji, osoblje u jaslicama, vrtićima i školama, trenere u sportskim klubovima itd.). Samo tako ćemo spriječiti posljedice koje nedostatak željeza može imati, ne samo na rast, već i na psihomotorni te intelektualni razvoj djeteta i kvalitetu života općenito.