Dišni sustav - 24. ožujka 2019.
AUTOR ČLANKA - Dr.sc. Ljiljana Žmak, dr.med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze: Uzroci, simptomi i liječenje

Tuberkuloza nije bolest koja se događa nekome drugome, već svi mi možemo od nje oboljeti. Pročitajte koji su njezini uzroci, simptomi, ali i kako se liječi

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze_Kako se testirati

M. tuberculosis danas u svijetu uzrokuje oko 10 milijuna novih slučajeva tuberkuloze te oko 1,6 milijuna smrti na godinu pa time zauzima prvo mjesto po broju smrti među svim mikroorganizmima.

U Hrvatskoj se situacija s tuberkulozom mijenja na bolje iz godine u godinu. Primjerice sredinom prošloga stoljeća imali smo oko 20.000 novootkrivenih bolesnika godišnje, dok je danas ta brojka značajno niža te je 2017. godine iznosila 371 novooboljelih.

Skrivena opasnost manje incidencije leži u manjoj svjesnosti o M. tuberculosis kao mogućem uzročniku bolesti te posljedičnom kasnijem postavljanju dijagnoze. Kako svaki bolesnik u prosjeku zarazi od 10 do 15 kontakata godišnje, iznimno je važno pravovremeno posumnjati i potvrditi bolest da bi se spriječilo širenje infekcije.

Kako se možemo zaraziti?

Tuberkuloza se najčešće prenosi s osobe koja boluje od plućne tuberkuloze na drugu osobu putem udisanja zaraženog aerosola koji se stvara kad bolesna osoba kašlje, kiše ili govori. Mogućnost da se izložena osoba zarazi ovisi najviše o trajanju i intenzitetu izloženosti, dobi te imunološkom statusu osobe.

Naime, mala djeca te imunosuprimirane osobe imaju značajno veću šansu razvoja bolesti od zdravih, odraslih osoba. Važno je naglasiti da samo 10% osoba inficiranih s M. tuberculosis razvija tuberkulozu, dok kod ostalih uzročnik ostaje prisutan u organizmu u latentnom obliku.

Stoga razlikujemo osobe koje imaju aktivnu tuberkulozu, koje imaju simptome bolesti i zarazne su za okolinu te osobe koje imaju latentnu infekciju, kod koje simptomi nisu prisutni te se M. tuberculosis ne može prenijeti na osobe u kontaktu.

Simptomi tuberkuloze

Iako tuberkuloza može zahvatiti bilo koji organ u tijelu, najčešća zahvaća pluća. Plućna tuberkuloza obično započinje nespecifičnim simptomima kao što su gubitak na težini, umor, povišena temperatura, noćno znojenje i kašalj.

Na početku kašalj ne mora biti produktivan, no progresijom bolesti razvija se iskašljaj. Upravo radi nespecifične kliničke slike tuberkuloza se često postavlja u već uznapredovaloj fazi bolesti. Pacijent se najčešće javlja liječniku radi umora i gubitka na težini uz kašalj koji traje nekoliko tjedana.

Izvanplućni oblici bolesti većinom se javljaju prilikom hematogenog rasapa bacila iz plućnog žarišta. Bacili tako mogu uzrokovati tuberkulozu pleure, urinarnog trakta, limfnih čvorova, meninga, kosti i drugo.

Klinička prezentacija izvanplućne tuberkuloze ovisi o samom sijelu infekcije i reflektira zahvaćenost pojedinih organskih sustava uz postojanje nespecifičnih simptoma koji se javljaju i kod plućnog oblika.

Kako se testirati na tuberkulozu?

Nakon kliničkog pregleda te postavljanja sumnje na aktivnu tuberkulozu pacijent će biti upućen na daljnje pretrage koje uključuju RTG pluća i laboratorijski dokaz infekcije. Kod plućne tuberkuloze potrebno je pregledati dva do tri uzastopno uzeta iskašljaja.

Najbolji uzorak je jutarnji iskašljaj koji se daje odmah nakon buđenja jer je tada koncentracija bacila u iskašljaju najveća. Potrebno je dva do tri puta duboko udahnuti te iz dubine pluća iskašljati u sterilnu posudicu s navojem.

Ako osoba ne može iskašljati ili se radi o malom djetetu, u obzir dolaze i drugi uzorci kao što su ispirak želudca, inducirani iskašljaj ili aspirat bronha.

Možemo li u svijetu u kojem živimo utjecati na zdravlje našeg dišnog sustava?

Odrasla osoba dnevno udahne oko 20.000 puta i izmijeni oko 10.000 litara zraka. No, u zraku koji udišemo nalaze...

SAZNAJTE VIŠE

Laboratorijski algoritam pretrage na tuberkulozu uključuje direktnu mikroskopiju, kultivaciju te testiranje osjetljivosti. Također nam je na raspolaganju i brza molekularna dijagnostika koja je gotova istoga dana.

Latentna infekcija

Ako je osoba bila izložena bolesniku s aktivnom plućnom tuberkulozom, potrebno je dokazati je li se osoba zarazila s M. tuberculosis. Do unazad nekoliko godina jedini način testiranja kontakata na izloženost bacilu tuberkuloze bio je kožni PPD test koji ima iznimno nisku osjetljivost i specifičnost.

Napredak u probiru kontakata učinjen je uvođenjem IGRA (od engl. Interferon-gamma release assay) testova, kod kojih je osjetljivost i specifičnost bolja nego kod dosadašnjeg kožnog testa.

Liječenje tuberkuloze

Standardni terapijski režim liječenja tuberkuloze kod novootkrivenih bolesnika traje šest mjeseci; prva dva mjeseca daje se kombinacija četiri lijeka iz prve linije antituberkulotika (izonijazid, rifampicin, etambutol i pirazinamid), a slijedeća četiri mjeseca dva lijeka (izonijazid, rifampicin).

Kemoprofilaksa je zaštitna mjera koja se primjenjuje u osoba s latentnom infekcijom, radi sprječavanja nastanka bolesti. Mogu se primijeniti različite kombinacije antituberkulotika, ali rutinski se najčešće daju izonijazid kroz 6 mjeseci ili kombinacija izonijazida i rifampicina kroz 12 tjedana.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama