Agava: Tuberkuloza, dijabetes, bolesna jetra, zubobolja… Pomoć za sve

Baza korijena i stapka mogu se peći, a služi i za proizvodnju alkoholnih pića (tekila se izrađuje iz vrsta Agave angustifolia i Agave salmiana)

Agava je iznimno dekorativna biljka koja ukrašava mnoge parkove i okućnice, posebice u Dalmaciji. No iza zanimljivog izgleda krije se i ljekovito djelovanje ove biljke. Latinsko ime roda agave potječe od grčke riječi agauos, što znači uzvišen, vrijedan divljenja. Agava se spominje i u grčkoj mitologiji kao ljekovita biljka.

Tradicionalno se koristi za unutarnju upotrebu za liječenje želučanih tegoba, tuberkuloze, čireva, bolesti jetre i menstrualnih tegoba.  Dijelovi od korijena i listova često se koriste u liječenju zubobolje

Agava (Agava americana L.) pripada porodici Aspargales. Ova “obična” agava samo je jedna od više od 200 različitih vrsta. Njezini su listovi karakteristični, skupljeni u prizemnoj rozeti, a mogu narasti do četiri metra dužine. Uspravna stabljika agave može, pak, narasti do devet metara, a ima male cvjetove skupljene u cvat. Listovi imaju oštar vrh i bodljikav, nazubljeni rub te su karakteristične zelenkastoplave boje. Jaki su i debeli jer su u njima pohranjene zalihe vode pa agava može izdržati velike suše. Prirodno raste na području Meksika te u tropskom području Južne Amerike, a na području Hrvatske pronalazimo je u Dalmaciji u priobalju.

Sladilo za osobe koje imaju dijabetes

Od cvjetne stapke dobiva se tekućina koja fermentira kako bismo dobili napitak. Agavin nektar koji se dobiva iz srca biljke stare sedam do 15 godina koristi se kao prirodni zaslađivač (agavin sirup). Manje je viskozan nego med, bogat je fruktozom, a niskog je glikemijskog indeksa pa je pogodan za osobe koje boluju od dijabetesa. Agavin sirup je zamjena za šećer s niskim udjelom fruktoze te je jedan od najboljih prirodnih zaslađivača. Osim fruktoze, sirup agave sadrži i inulin koji poboljšava probavu te apsorpciju vitamina i minerala iz hrane. Sok od listova sadrži pak izoflavonoide, alkaloide, kumarine, vitamine B1, B2, C,D i K te provitamin A.

Agava ima antiseptičko djelovanje, potiče zacjeljivanje rana te ima protuupalno djelovanje, što objašnjava njezino djelovanje na koži. Koristi se i kod opeklina, manjih posjekotina, oštećenja i iritacija koje su uzrokovane ubodom insekata. Agava je i čest sastojak krema za njegu kože. Tradicionalno se koristi za unutarnju upotrebu za liječenje želučanih tegoba, tuberkuloze, čireva, bolesti jetre i menstrualnih tegoba.  Dijelovi od korijena i listova često se koriste u liječenju zubobolje, a i sastojci su u pastama za zube te, općenito, u proizvodima za njegu usne šupljine.

Agava kao laksativ

Preparati agave koriste se i kod slabe probave, nadutosti i konstipacije. Sok ima antibakterijsko djelovanje te se može koristiti za kontrolu rasta i razmnožavanja bakterija u želucu. Često se koristi kao laksativ.

>>Imate li problema s visokim krvnim tlakom, heljda je baš za vas! Gotovo nam je nepoznata namirnica, a izuzetno je zdrava. Obogatite svoj tjedni jelovnik ovom iznimnom pseudožitaricom.<<

Agava je poznata i kao hrana. Baza korijena i stapka mogu se peći, služi i za proizvodnju alkoholnih pića (tekila se izrađuje iz vrsta Agave angustifolia i Agave salmiana), s i sjemenke se mogu koristiti u prehrani. Narodi Meksika agavu koriste za izradu olovaka te drugih potrepština. Zbog bogatog sadržaja saponina koristi se za izradu sapuna. Dakle, zbog svog bogatog sastava agava se stoljećima koristi u liječenju. No kao i kod svake biljne vrste, iako ima povoljno djelovanje na zdravlje organizma, potreban je oprez te je potrebno poslušati savjete ljekarnika.

Posebno trebaju pripaziti trudnice i dojilje te se ne preporučuje njezino unutarnje korištenje. Veće količine preparata agave mogu prouzročiti probleme u probavnom sustavu te uzrokovati oštećenje jetre. S obzirom na oštre rubove listova, moguće su ozljede tijekom branja pa treba biti oprezan.