Dobro raspoloženi unatoč izolaciji: 8 tehnika protiv osamljenosti u eri koronavirusa

Samoća nije nužno bauk. Nekima ulijeva osjećaj slobode i nezavisnosti. Za razliku od samoće, koja je objektivna okolnost odvojenosti od društva, osamljenost je simptom depresije, duševna bol zbog izoliranosti, nepripadanja ili nepovezanosti.

Društvena izolacija poput današnje, uvedene radi suzbijanja epidemije novog koronavirusa, povećava rizik razvoja depresije i anksioznosti, a može i pogoršati već postojeće psihijatrijske smetnje, uključujući PTSP.

Da biste odagnali osamljenost i podigli opće raspoloženje, presudno je da ispunite dane zanimljivim sadržajima, od kojih neki trebaju uključivati ljudski kontakt.

Svima koji osjećaju psihičke tegobe zbog odvojenosti od društva savjetujemo da maksimalno iskoriste potencijal društvenih mreža i da održavaju kontakt s psihijatrom ili psihologom, ako su ga angažirali.

1. Osvježite odnose na daljinu

Ako ste sami u izolaciji, komunikacija s prijateljima i rodbinom online i telefonski jedna je od najvažnijih mjera. Razgovor putem video aplikacija najbolja je zamjena za druženje uživo. Stručnjaci preporučuju barem dva takva razgovora dnevno radi ublažavanja osamljenosti. Platforme kojima se možete poslužiti su Facebook Messenger, Facetime, Whatsapp, Skype i Zoom.

2. Budite zvijezda rasprava

Osim razgovorima, razonodite se sudjelovanjem u online raspravama o temama koje su vam pri srcu. Priključite se grupama specijaliziranima za ono što vas zanima, a ako ste poduzetni, pokrenite svoju grupu i pozovite prijatelje u nju. Mogli biste je posvetiti upravo onima kojima teško pada samotni boravak kod kuće. Članstvo u grupi, makar virtualnoj, ima potencijal davanja osjećaja pripadnosti i ublažavanja osamljenosti.

3. Pohodite servise za spajanje

Internetski servisi za upoznavanje jednako su popularni kao i prije pandemije, makar se novi poznanici ne kanili ubrzo nalaziti uživo. Čekanje na ublažavanje mjera zaštite dobro će vam doći za temeljitije upoznavanje i trezveniji odabir sretnika s kojim ćete se susresti kad okolnosti budu za to pogodne. Neovisno o planovima za susrete, već vam i samo čavrljanje može odagnati osamljenost.

4. Naprežite mišiće

Izlazak u šetnju, uz poštivanje uputa stožera o fizičkoj distanci, također je velika stvar za mentalno zdravlje – bili osamljeni ili ne. Posjeta lokalnom dućanu prilika je da razmijenite par riječi s prodavačicom i obnovite ljudski kontakt uživo. Vježbanje u kući dobra je opcija ako imate prostora. Izvodite vježbe po svom ukusu ili pronađite nadahnuće za pokrete iz videa na YouTubeu ili prijenosima iz studija za fitnes.

5. Usvojite nova znanja

Odgledali ste “sve” omiljene filmove i serije? Onda naučite nešto novo ili osvježite izblijedjela znanja! Internet je beskonačna riznica izvanredno zanimljivih sadržaja, a od vas se traži samo malo radoznalosti. Ako vam je manjak vremena dugo bio izlika za propuštanje napredovanja s portugalskim, sada bi svako opravdanje bilo iracionalno. Primite se udžbenika ili gledajte, odnosno slušajte, online vijesti na jeziku koji želite svladati ili poboljšati.

6. Ne trujte se vijestima

Informirajte se oprezno i umjereno. Ne otvarajte i ne zatvarajte dan vijestima. Dovoljno je da dvaput dnevno provjerite ključne informacije o kretanju epidemije i mogućim promjenama mjera zaštite. Ne izlažite se velikoj količini medijskih sadržaja o bolesti i ekonomiji jer biste se zatrovali negativnostima i pogoršali psihičko stanje koje vam je već narušeno izolacijom.

7. Ne budite previše radišni

Uslijed viška vremena mogli biste osjetiti pritisak da napravite nešto izvanredno ili da budete osobito produktivni u poslu. Radite li od kuće, obavite ono što morate i potom ono što želite. Ne zadajte si opterećujuće obaveze poput pisanja knjige ili dovođenja kuće u savršen red. Neka vam cilj svake aktivnosti bude postizanje emocionalnog blagostanja.

8. Potražite profesionalnu pomoć

Život je u izolaciji stresan. Neke više smeta osuđenost na ukućane, a druge samoća. Štogod bio njihov okidač, depresija i anksioznost bolesti su protiv kojih medicina može pomoći. Liječnici opće prakse i psihijatri dobro znaju da su sadašnje okolnosti stresne i da proizvode mnogo duševne patnje. Imate li tegoba, stupite u kontakt s odgovarajućim stručnjacima i provodite terapiju koju vam odrede. Propisane antidepresive možete, u dogovoru s liječnikom, uzimati dugoročno. Sredstva za smirenje dolaze u obzir, ali samo ako vam ih liječnik propiše i na kratko razdoblje. Odbacite pomisao na “samoliječenje” alkoholom i drugim drogama jer bi vam oni dramatično pogoršali stanje.

I još – ako se toga već niste dosjetili:

• popišite dobre stvari u svom životu, ono na čemu ste zahvalni
• slažite rang-liste omiljenih knjiga, filmova, pjesama, albuma, estradnjaka, sportaša
• posegnite za enigmatikom i rješavajte križaljke, sudoku, rebuse i šahovske probleme
• radite nešto kreativno poput crtanja, slikanja, slaganja maketa i ručnog rada
• “poharajte” kućnu biblioteku