Alergije - 13. svibnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Nataša Janev Holcer i Barbara Bekavac, Služba za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Stručnjaci o alergijama: zaštitne maske mogu pomoći i protiv alergena

Sezona je alergija, odnosno vrijeme je cvjetanja trava, drveća i korova. Iako smo jedva dočekali izlazak iz karantene, stare tegobe nas spremno dočekuju…

alergije zastitne maske pelud

Poslije tmurnih zimskih mjeseci obilježenih hladnim vremenom, većina ljudi veselo dočeka sunce te toplije dane koje donosi proljeće. Šetnje prirodom, vožnju bicikom, radove u vrtu, gotovo ništa ne može pokvariti tu idilu… Osim, naravno, alergija. Pomažu li zaštitne maske kod alergija te što sve moramo znati o peludnim alergijama, simptomima i njihovom liječenju govorimo u nastavku teksta.

Alergija i alergeni

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni).

Alergen može biti sve s čime čovjek dolazi u doticaj. Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi.

Najčešći alergeni su grinje iz kućne prašine, zatim pelud trava, stabala i korova, epitel mačke, plijesni i dijelovi žohara. Grinje čine oko 70 % kućne prašine, hrane s prhuti i oljuštenim gornjim slojem ljudske kože te se zavlače u posteljinu, zavjese i slično. Vrsta nutritivnih alergena ovisi o geografskomu području: u zapadnom svijetu najčešći su bjelanjak kokošjeg jajeta, kravlje mlijeko te kikiriki, a u Kini su to, na primjer, soja i riža.

Kontakt (udisanje, konzumiranje ili dodirivanje) osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica vjeđa i dišnog sustava, što uzrokuje simptome alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i proljev. Pri ovakvoj reakciji preosjetljivosti imunog sustava dolazi do oštećenja normalnih tkiva tijela.

Peludne alergije

U Europi pelud je najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Prevalencija peludnih alergija u Europi je 40 %. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom poput sluznice našeg dišnog sustava, pelud otpušta niz kemijskih alergogenih spojeva (njih čak 52).

S obzirom da pelud ne poznaje granice država, Europa je podijeljena na pet vegetacijskih regija prema rasprostranjenosti peludi pojedinih biljaka koje su od alergološkog značaja:

  • Artik, gdje prevladava pelud breze, središnji dio gdje prevladava pelud drveća listopadnih šuma, breze i trava,
  • istočni dio gdje je značajan utjecaj peludi trava te korova poput ambrozije i pelina,
  • Mediteran na kojem prevladava pelud biljaka iz roda Parietaria (štirenica), maslinovog drveća, trava i čempresa te
  • planinski dio za kojeg je značajna pelud trave.

Hrvatska je pozicionirana na križanju Središnje i Istočne Europe te Mediterana koji je odvojen Dinarskim gorjem. Stoga, za različite dijelove Hrvatske postoje drugačiji peludni kalendari.

Pelud trava

Porodica trava ima više od 600 rodova i preko 10.000 vrsta, od kojih je više od 400 anemofilnih (oprašuje ih vjetar) trava u Europi.

Najčešći pelud trave u zraku potječe od visokih livadskih trava poput mačice (Phleum pratense), riđobrade (Dactylis glomerata) ili livadnog repka (Alopecurus pratensis). Raž (Secale cereale), koja ima izuzetno visoku proizvodnju peludi, još je jedan moćan izvor alergena.

Međutim, uz vrlo malobrojne iznimke, sve vrste peludi trave pokazuju vrlo visok stupanj križne reaktivnosti (osjetljivost se razvija na jednu vrstu alergena, no do alergijske reakcije dolazi na drugu vrstu alergena s kojom do tad nije bilo kontakta).

Cvjetanje trava počinje početkom svibnja, a završava krajem srpnja. Na Mediteranu cvjetanje počinje i završava 1 mjesec ranije. Alergeni trave najčešće izazivaju nazalne i konjuktivalne simnptome.

Pelud drveća

Kod drveća, najviše alergija izaziva pelud breze te maslina i čempresa na Mediteranu. Drveće Corylaceae, lješnjak i jela prvi (prosinac – travanj) počinju s proizvodnjom peludi, a slijede breza, grab i crni grab. Kao posljedica toga te križne reaktivnosti, pelud lješnjaka i jele mogu najprije senzibilizirati osjetljive ljude koji kasnije pokazuju alergiju na pelud breze, tako da klinički simptomi postanu izraženiji u sezoni breze. Breza počinje cvjetati sredinom travnja, s vrhuncem proizvodnje peludi nakon 1-3 tjedana. Trajanje sezone cvjetanja breze najviše ovisi o temperaturi.

Maslina također počinje s cvjetanjem u travnju, a sezona cvjetanja traje sve do lipnja. S peludi masline najčešće se povezuju simptomi rinokonjuktivitisa. Za čempres je specifično oprašivanje tijekom zime, kada niti jedna druga alergena biljka ne cvjeta. Za razliku od trava, za alergiju na čempres karakterističniji je suhi kašalj nego konjuktivalni simptomi.

Pelud korova

Pelud crikvine, ambrozije i pelina najznačajniji su peludni alergeni korova. Izuzetno dugo postojanost peludi crikvine u atmosferi na Mediteranu odgovorna je za multisezonsku simptomatologiju. Preosjetljivost na crikvinu znatno povećava rizik od razvoja astme. Pelin je prisutan i u gradskim i prigradskim područjima. Cvjeta od kraja srpnja do kraja kolovoza. Ambrozija je u Europi prvi puta uvezena 1960-ih. Proizvodi veliku količinu peludi – samo jedna biljka može proizvesti milijun zrnaca peludi. Vrlo je značajni uzrok alergijskog rinitisa.

Liječenje i prevencija alergija

Za alergije postoje mnogi lijekovi, no oni djeluju samo na simptome te ne rješavaju problem alergija trajno. Zato je najbolje rješenje izbjegavati alergen u najvećoj mogućoj mjeri:

  • pratiti biometerološku prognozu te peludni kalendar,
  • ne izlaziti iz kuće te izbjegavati provjetravati odjeću i posteljinu u vrijeme naviše koncentracije peludi (između 5 i 10 sati)
  • praktično je nakon dolaska izvana promijeniti odjeću i istuširati se kako bi se odstranila rezidua peludi
  • prozračivanje prostora preporučuje se nakon kiše
  • potrebno je i redovito održavanje klima uređaja.

Sezonska alergija ili koronavirus: Kako razlikovati simptome

Po čemu se razlikuju simptomi koronavirusa i simptomi sezonskih alergija... na to pitanje mnogi traže odgovor tijekom pandemije COVID-19

SAZNAJTE VIŠE

Prevencija COVID-19 i alergija

Iako se u doba pandemije COVID-19 može čini kako će se biti samo teže nostiti sa simptomima alergije, neke od preporuka za sprječavanje širenja infekcije novim koronavirusom mogu također pomoći i kod simptoma alergije: nošenje maske dok ste vani preporučuje se i za sprječavanje nastanka simptoma alergije zbog peludi.

Dodirivanje lica, pogotovo sluznice očiju i nosa, koje je neizbježno kod nazalnih i konjuktivalnih simptoma, preporučuje se raditi papirnatom maramicom koju je odmah potrebno baciti u kantu za otpad.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button