Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiProljetne alergije: Što pomaže, a što je samo mit?
Dolaskom proljeća priroda se budi, a s njom i sezona alergija. Milijuni ljudi svake godine suočavaju se s kihanjem, suzenjem očiju, svrbežom nosa i umorom, tipičnim simptomima tzv. peludne groznice.
- Zašto u proljeće patimo od alergija?
- Terapije koje doista pomažu
- Antihistaminici – prva linija obrane
- Kortikosteroidni sprejevi za nos
- Ispiranje nosa slanom otopinom
- Imunoterapija – dugoročno rješenje
- Promjene u svakodnevnim navikama koje smanjuju simptome
- Mitovi o proljetnim alergijama
- Mit 1.: Lokalni med liječi alergije
- Mit 2.: Prirodni pripravci uvijek su sigurni i učinkoviti
- Mit 3.: Alergije su samo dječji problem
- Mit 4.: Alergije su neugodne, ali bezopasne
- Mit 5.: Lijekovi za alergiju uvijek uzrokuju pospanost
- Kada potražiti liječničku pomoć?
- Ključne lekcije za lakše proljeće
Stručni naziv za ovo stanje je alergijski rinitis, upalna reakcija sluznice nosa koju pokreće pretjerana reakcija imunološkog sustava na tvari poput peludi drveća, trava ili korova. Iako su simptomi često neugodni, dobra vijest je da danas postoji niz učinkovitih načina ublažavanja tegoba.
Zašto u proljeće patimo od alergija?
Proljetne alergije najčešće uzrokuje pelud biljaka koja se prenosi zrakom. Kada osjetljive osobe udahnu te sitne čestice, njihov imunološki sustav pogrešno ih prepoznaje kao prijetnju. Tijelo tada oslobađa tvari poput histamina, kemikalije koja uzrokuje upalu i simptome poput kihanja, curenja nosa i svrbeža očiju.
Najčešći simptomi su:
- učestalo kihanje
- začepljen nos ili iscjedak iz nosa
- suzne i nadražene oči
- svrbež grla ili nosa
- umor i glavobolja
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Terapije koje doista pomažu
Danas postoji nekoliko terapija koje imaju čvrstu znanstvenu potporu.
Antihistaminici – prva linija obrane
Antihistaminici su lijekovi koji blokiraju djelovanje histamina, kemikalije odgovorne za većinu simptoma alergije. Zbog toga mogu smanjiti kihanje, svrbež i curenje nosa. Moderni antihistaminici su podobniji jer ne izazivaju pospanost kao starije generacije lijekova.
Kortikosteroidni sprejevi za nos
Ovi sprejevi djeluju tako da smanjuju upalu sluznice nosa. Stručnjaci ih često smatraju najdjelotvornijom terapijom za alergijski rinitis, posebno kod umjerenih i težih simptoma. Redovita primjena može značajno smanjiti začepljenost nosa, kihanje i oticanje sluznice.
Ispiranje nosa slanom otopinom
Jednostavna metoda koja može donijeti iznenađujuće olakšanje je ispiranje nosnih šupljina fiziološkom otopinom. Ovaj postupak mehanički uklanja pelud, sluz i čestice koje nadražuju sluznicu iz nosa. Riječ je o sigurnoj i jeftinoj metodi koja se često koristi kao dodatak terapiji lijekovima.
Imunoterapija – dugoročno rješenje
Kod težih slučajeva liječnici ponekad preporučuju alergen-specifičnu imunoterapiju, poznatu i kao “cijepljenje protiv alergije”. Ona uključuje postupno izlaganje malim količinama alergena kako bi se imunološki sustav s vremenom naviknuo na njih. Terapija može trajati nekoliko godina, ali kod mnogih pacijenata značajno smanjuje simptome.
Promjene u svakodnevnim navikama koje smanjuju simptome
Uz lijekove važna je i kontrola izloženosti peludi. Nekoliko jednostavnih koraka koje preporučuju stručnjaci su:
- pratiti dnevne prognoze koncentracije peludi
- boraviti u zatvorenom prostoru kada su razine peludi visoke
- zatvarati prozore tijekom sezone peludi
- tuširati se i presvući nakon boravka na otvorenom
- često prati kosu
- ne sušiti rublje vani jer se pelud može zalijepiti za tkaninu
Takve mjere mogu značajno smanjiti količinu alergena koje osoba unese u dom ili udiše tijekom dana. Korištenje filtera u klimatizacijskim uređajima ili pročistačima zraka također može pomoći u uklanjanju alergena iz zraka u zatvorenom prostoru.
Mitovi o proljetnim alergijama
Uz medicinske savjete često kruže i brojni popularni “lijekovi” čija učinkovitost nije znanstveno potvrđena.
Mit 1.: Lokalni med liječi alergije
Jedna od najpoznatijih tvrdnji kaže da jedenje lokalnog meda može smanjiti alergiju jer tijelo navodno razvija toleranciju na pelud. Međutim, stručnjaci objašnjavaju da pelud u medu najčešće dolazi od biljaka koje oprašuju pčele, dok su alergije najčešće uzrokovane peludom biljaka koje se prenose vjetrom, poput trava i korova. Zato med obično ne utječe značajno na simptome alergije.
Mit 2.: Prirodni pripravci uvijek su sigurni i učinkoviti
Biljni pripravci poput koprive ili ekstrakta raznih biljaka ponekad se spominju kao prirodni lijekovi. Neka istraživanja sugeriraju moguće koristi, ali dokazi su ograničeni ili nedovoljno konzistentni. Prirodno ne znači automatski učinkovito – niti uvijek potpuno sigurno.
Mit 3.: Alergije su samo dječji problem
Mnogi vjeruju da se alergije razvijaju isključivo u djetinjstvu. Ipak, stručnjaci naglašavaju da se alergijski rinitis može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, čak i kod osoba koje ranije nisu imale simptome. Promjena okoline, klimatski uvjeti ili dugotrajna izloženost alergenima mogu potaknuti pojavu alergije kasnije u životu.
Mit 4.: Alergije su neugodne, ali bezopasne
Mnogi ljudi vjeruju da su sezonske alergije tek manja smetnja koju treba jednostavno „pretrpjeti“. No liječnici upozoravaju da takav pristup može biti pogrešan. Neliječene alergije ne samo da pogoršavaju kvalitetu života nego mogu dovesti i do ozbiljnijih zdravstvenih problema, upala sinusa i drugih komplikacija. Kod nekih osoba alergijski rinitis može biti povezan i s astmom, kroničnom bolešću dišnih puteva, koju je nužno liječiti.
Mit 5.: Lijekovi za alergiju uvijek uzrokuju pospanost
Jedan od čestih razloga zbog kojih ljudi izbjegavaju terapiju jest uvjerenje da lijekovi protiv alergije izazivaju snažnu pospanost. Ipak, to je uglavnom zastarjela predodžba. Starija generacija antihistaminika doista je često uzrokovala pospanost, ali danas postoje moderni lijekovi koji su razvijeni upravo kako bi smanjili takve nuspojave.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako su simptomi blagi i povremeni, mnogi ih uspješno kontroliraju lijekovima bez recepta i promjenom životnih navika. No liječnički pregled preporučuje se kada:
- simptomi traju tjednima bez poboljšanja
- alergije ometaju san ili svakodnevne aktivnosti
- postoji sumnja na astmu ili kronične upale sinusa
Liječnik može provesti alergološko testiranje, primjerice kožni ubodni test ili krvne pretrage, kako bi se utvrdilo na koje tvari osoba reagira. Takva dijagnostika pomaže u odabiru najučinkovitije terapije.
Ključne lekcije za lakše proljeće
Proljetne alergije mogu biti izuzetno neugodne, ali uz pravu kombinaciju znanja i terapije moguće ih je držati pod kontrolom. Istodobno, važno je razlikovati znanstveno potvrđene metode od popularnih mitova. Kada se oslonimo na provjerene informacije i pravovremeno potražimo stručni savjet, proljetna sezona ne mora značiti tjedne kihanja i suznih očiju, nego vrijeme u kojem ponovno možemo uživati u prirodi.
Izvori: Mayo Clinic, NCCIH, Health.com, Asthma and Allergy Foundation of America
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.