Smanjite unos soli i povećajte otpornost organizma

Znanstvenici su otkrili da su miševi koji su bili podvrgnuti prehrani s visokim udjelom soli oboljeli od mnogo težih bakterijskih infekcija od ostalih. Rezultati su objavljeni u časopisu Science Translational Medicine.

Ovo je otkriće neočekivano jer su pojedine studije vodile u suprotnom smjeru. Primjerice, infekcije određenim parazitima na koži kod laboratorijskih životinja liječe se znatno brže ako ih se izloži prehrani s visokim udjelom soli. Razlog tome je što su makrofagi, stanice imunosnog sustava koje napadaju i probavljaju parazite, posebno aktivne u prisutnosti soli.

Natrijev klorid je dobar ili štetan?

Nekoliko liječnika je iz navedenog opažanja zaključilo da natrijev klorid općenito utječe na jačanje imuniteta.

Međutim, rezultati nedavno provedenog ispitivanja pokazuju kako generalizacija nije točna. Znanstvenici navode dva razloga: prvi je da tijelo održava koncentraciju soli u krvi i u ostalim organima uglavnom konstantnom. U suprotnom, važni biološki procesi bili bi narušeni. Jedina veća iznimka je koža – ona funkcionira kao spremnik soli u tijelu. To je razlog zbog kojeg dodatni unos natrijevog klorida djeluje tako dobro kod nekih kožnih bolesti.

Međutim, drugi dijelovi tijela nisu izloženi dodatnoj količini soli koja se unosi hranom. Umjesto toga, bubrezi je filtriraju i izlučuju mokraćom. Tada dolazi do aktivacije drugog mehanizma: bubrezi imaju senzor za natrijev klorid koji aktivira funkciju izlučivanja soli. Kao nepoželjna nuspojava, ovaj senzor također uzrokuje nakupljanje glukokortikoida u tijelu. Oni zatim inhibiraju funkciju granulocita, najčešće vrste imunosnih stanica u krvi. Granulociti su poput stanica makrofaga, ali ne napadaju parazite, već uglavnom bakterije. Ako to ne učine u dovoljnoj mjeri, infekcije prolaze mnogo teže.

Imunitet oslabio i miševima i ljudima

Navedeni učinak uspješno je pokazan studijom na miševima s infekcijom bakterijom roda Listeria, a prethodno su neki od njih podvrgnuti prehrani s visokim udjelom soli. U slezeni i jetri ovih životinja znanstvenici su uočili 100 do 1000 puta više patogena koji uzrokuju bolest. Listeria je bakterija koje se nalazi u kontaminiranoj hrani i može izazvati vrućicu, povraćanje i sepsu.

Infekcije mokraćnog sustava također se puno sporije liječe kod laboratorijskih miševa koji su podvrgnuti prehrani s visokim udjelom soli.

Međutim, čini se da natrijev klorid ima i negativan učinak na ljudski imunosni sustav. Istraživači su ispitali volontere koji su, uz svoj dnevni unos, konzumirali i dodatnih 6 grama soli. To je otprilike količina sadržana u dva obroka brze hrane, odnosno u dva hamburgera i dvije porcije pomfrita. Nakon tjedan dana, znanstvenici su pribavili uzorke krvi svojih ispitanika te pregledali vrijednosti granulocita.

Članak u cijelosti pročitajte na stranicama Vitaminoteke.