Praktično, pristupačno i (najčešće) zdravo: što treba znati o smrznutom povrću

Živimo u ubrzanom vremenu, pa su tako mnogi navikli kupovati gotova jela. Oni koji ipak u interesu zdravlja ostaju dosljedni kuhanju, nerijetko biraju smrznute namirnice. Sigurno ste već čuli o tome da termička obrada povrća i voća umanjuje njihov nutritivni sadržaj zbog čega se često i preporučuje konzumacija sirovog, termički neobrađenog ili minimalno obrađenog povrća i voća. Pa ipak, smrznuto povrće izrazito je popularno i često se preporučuje kao zdravo. Je li tome doista tako?

Smrznuto povrće često se smatra pristupačnom i praktičnom alternativom svježem povrću jer je nerijetko jeftinije, jednostavnije za pripremu, duljeg je roka trajanja, a dostupno je tijekom cijele godine. I doista, ono može biti zdrav dodatak uravnoteženoj prehrani.

Brzo zamrzavanje nakon berbe

Kad govorimo o smrznutom voću i povrću koje nabavljamo u trgovinama, ono se brzo zamrzava unutar nekoliko sati nakon berbe. Pripremljeno je i spremno za konzumaciju – oguljeno ili narezano, te blanširano kako bi se spriječilo tamnjenje.

Prije konačnog zamrzavanje često se i pakira na niskim temperaturama; time se sadržaj vode odmah kristalizira i sprječava se da se namirnice raskvase nakon odmrzavanja. Taj proces također smanjuje (ali ne eliminira u potpunosti) oštećenja strukture voća ili povrća te pomaže u očuvanju hranjivih tvari.

Gube li se hranjive tvari zamrzavanjem?

Kada je riječ o sadržaju hranjivih tvari, većinom se zadržavaju jer se povrće zamrzava obično odmah nakon berbe. Ipak, ono može različito utjecati na nutritivnu vrijednost pojedinih vrsta povrća i specifičnih nutrijenata. Tako, na primjer, smrznuta brokula sadrži više riboflavina (vitamin B2) od svježe, dok grašak nakon zamrzavanja ima nižu razinu vitamina B2 od svježeg. Smrznuti sirovi kelj pak sadrži veću količinu antioksidansa od svježeg.

Potom spomenimo i to da smrznuti grašak, mrkva i špinat sadrže manje beta-karotena od svježeg, dok u slučaju zelenog graha i špinata takva značajna razlika između smrznutog i svježeg nije uočena.

Postavlja se pitanje što se događa s povrćem tijekom blanširanja? Blanširanje je kratkotrajno kuhanje povrća ili voća u kipućoj vodi ili na pari, nakon čega se ono brzo hladi u ledenoj vodi. Istina je da blanširanje stoga može uzrokovati znatne gubitke nutrijenata osjetljivih na toplinu, poput vitamina C i tiamina. Tako se sadržaj vitamina C u nekim vrstama povrća može se smanjiti za 10, pa i do 80 % tijekom procesa blanširanja i zamrzavanja, uz prosječan gubitak od oko 50 %. Pritom treba imati na umu i spomenuto na početku; dakle, i druge metode kuhanja, poput kuhanja u vodi, prženja na tavi ili pripreme u mikrovalnoj pećnici, također mogu dovesti do gubitka nutrijenata, čak i kod svježeg ili konzerviranog povrća.

Zašto je važno čitati deklaraciju proizvoda

Pravilo na koje se često upozorava pri kupovini proizvoda, vrijedi i kada je riječ o smrznutom povrću i voću – potrebno je čitati deklaraciju.

Naime, iako većina smrznutog povrća ne sadrži aditive i konzervanse, neka mogu imati dodani šećer ili sol. Potom ima i onog povrća koje je pakirano s gotovim umacima ili mješavinama začina, što može dodati okus, ali i povećati količinu natrija, masnoća ili kalorija u konačnom proizvodu.

Ako pokušavate smanjiti unos kalorija ili izgubiti na težini, svakako izbjegavajte smrznuto povrće koje sadrži visokokalorične dodatke poput maslaca s češnjakom ili umaka od sira i sličnih „saftova“. I pacijenti koji boluju od hipertenzije trebaju biti oprezni, pa provjeriti sadržaj natrija u smrznutom povrću.

Ne smije se smetnuti s uma da i način na koji vi pripremate kupljeno smrznuto povrće također može utjecati na njegovu nutritivnu vrijednost, od toga koliko ćete ga dugo termički obrađivati, do dodavanja šećera, soli i drugih sastojaka.

Zaključno

Dodavanje smrznutog povrća prehrani jednostavan je način za povećanje unosa važnih nutrijenata, uključujući vlakna, antioksidanse, vitamine i minerale. Iako može postojati određena razlika među vrstama povrća i pojedinim nutrijentima, smrznuto povrće obično zadržava većinu svojih hranjivih tvari.

Svježe ili smrznuto, voće i povrće koje ne sadrži dodane sastojke uvijek su zdrav izbor. Jela poput povrtnih juha, cvjetače u umaku od sira ili smrznutih povrtnih mješavina sa začinima također mogu pridonijeti vašem cilju od pet porcija dnevno, no vjerojatno sadrže dodatnu sol, a potencijalno i zasićene masnoće. Stoga pažljivo čitajte deklaracije prilikom kupnje kako biste znali što točno unosite u prehranu.

Ideje za ukusne obroke

• Pripremite brzu juhu od mješavine smrznutog povrća. Na malo maslinovog ulja popržite luk, dodajte vodu, malo soli te ubacite u kipuću vodu šaku tjestenine po izboru. Pred kraj kuhanja stavite i smrznutu mješavinu povrća te kuhajte još nekoliko minuta dok ne omekša. Dodajte i ostale začine i dodatke po želji poput papra i žlice koncentrata rajčice.
• Prodinstajte kratko luk na ulju, a kad je gotovo pomiješajte ga s češnjakom i mješavinom povrća za carsku salatu. Ubacite sve u vatrostalnu posudu te prelijte s umućenim jajima, posipajte naribanim sirom i malo mlijeka te sve zajedno zapecite u pećnici na 200 stupnjeva.

Izvori: Healthline, GoodFood, British Heart Foundation