Podbjel: drevni saveznik dišnih putova iz prirode 

Podbjel, latinskog naziva Tussilago farfara, pripada porodici Asteraceae. Ova biljka je rasprostranjena vrsta koja raste po cijeloj Europi, velikom dijelu zapadne Azije te sjeverne Afrike. Podbjel se je stoljećima koristio za liječenje kašlja, a odatle mu i potječe latinski naziv roda (tussis – kašalj). Od biljke se koriste cvijet (Farfarae flos) i list (Farfarae folium). Riječ je o trajnici koja može narasti do 30 cm. Donja strana lista je uvijek siva i dlakava. Cvate vrlo rano, već u veljači, pa se ubraja u prve proljetne cvjetove. Listovi se beru u svibnju i lipnju, a cvjetovi od veljače, pa do travnja.

Ljekovite sastavnice podbjela

Ova biljka sadrži velik broj različitih kemijskih sastavnica. Identificirano je preko 150 sastavnica kao što su kiseli polisaharidi (do 10%, koji hidrolizom daju 30% fruktoze i 15% glukoze), ugljikohidrati (sluzi, inulin), flavonoidi (flavonoli-kvercetin, kemferol), tanini (do 17%), gorke tvari, kolin, parafin, fitosteroli (sitosterol, stigmasterol, taraksasterol), triterpeni (amirin), seskviterpeni (tusilagon) i eterična ulja. Posebnu pažnju privlače pirolizidinski alkaloidi (senkirkin, senecionin, tusilagin) koji izazivaju toksične reakcije u organizmu.

Cvjetovi sadrže manju količinu sluznih polisaharida, a ne sadrže pirolizidinske alkaloide.

Ljekovita upotreba

Podbjel je korišten još u drevnim civilizacijama protiv kašlja. U fitoterapiji se i u današnje vrijeme koristi kod kašlja, ali i astme, bronhitisa, laringitisa te hripavca. Medicinska upotreba ovisi o lokaciji gdje biljka raste i dijela biljke koji se koristi.

Kada su izolirani pirolizidinski alkaloidi senkirkin i tusilagin koji imaju hepatotoksično, genotoksično i kancerogeno djelovanje, nastala je polemika oko primjena lista podbjela.

Farmakološko djelovanje

Istraživanja na životinjama pokazala su antibakterijsko i protuupalno djelovanje te stimulirajuće djelovanje na dišni i kardiovaskularni sustav. Novija istraživanja pokazala su antioksidativno djelovanje podbjela te njegovo povoljno djelovanje na imunosni sustav, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Za sve navedene indikacije potrebno je provesti još dodatna istraživanja.

Nuspojave

Nema dokumentiranih nuspojava, ali istraživanja na životinjama pokazala su da dugotrajno konzumiranje svježeg podbjela (čaj) u visokim koncentracijama djeluje hepatotoksično (tumori, lezije) zbog sadržaja alkaloida. Cvjetovi tik prije cvatnje imaju najviše alkaloida, a stajanjem (sušenjem) se njihov sadržaj smanjuje.

U novije je vrijeme postao nepopularan zbog prisustva alkaloida koji mogu loše djelovati na jetru (pirolizidinski alkaloidi). Njihova razina može znatno varirati ovisno o mjestu branja, pa ih tako američki i azijski podbjel obično sadrži više. Stoga se danas ta biljka izbjegava.

Prema propisu monografije Njemačke komisije E, dopuštena dnevna doza podbjelova čaja ili čajne mješavine je 4,5 – 6 g, a razdoblje upotrebe ne duže od četiri do šest tjedana godišnje.

Poseban oprez potreban je u trudnoći i dojenju te se u tim stanjima ne preporučuje.