Zašto ne biste smjeli uzimati melatonin na svoju ruku

Melatonin je hormon koji se uglavnom luči u epifizi. Epifiza je mala žlijezda koja je smještena između dviju hemisfera (polovica) mozga, na bazi lubanje. Melatonin se još luči i u drugim dijelovima tijela kao što je probavni trakt (nakon jela) te u drugim tkivima.

Glavni učinak melatonina je reguliranje cirkadijanog ritma (ritma spavanja i budnosti), iako se vrlo intenzivno proučavaju i druga djelovanja, kao što je antioksidativno. Ta djelovanja su na staničnom nivou i još su u fazi proučavanja.

Najviše razine melatonina postižu se tijekom noći, a opada u zoru. Razina melatonina stoga ovisi o količini svjetla kojoj ste izloženi tijekom dana, kao i vašem unutarnjem satu. Razina melatonina sa starošću opada što objašnjava učestalu pojavu nesanice kod starijih osoba.

Pomoć kod jet laga

Nedostatak melatonina dovodi do poremećaja spavanja, ali postoji niz istraživanja koji pokušavaju dokazati povezanost lučenja melatonina s drugim bolestima (neke od zloćudnih bolesti, šećerna bolest tipa 2, reumatoidni artritis, metabolički sindrom te poremećaji raspoloženja).

Ovog trenutka jedina dokazana djelotvornost melatonina je regulacija sna. Melatonin se uglavnom uzima u slučaju nemogućnosti uspavljivanja te kod jet laga (poremećaj sna nakon leta zrakoplovom i prelaska iz udaljene vremenske zone u svoju ili obrnuto). U slučaju putovanja melatonin se treba uzimati nakon dolaska na odredište, nikako prije, jer uzimanje melatonina prije puta može pogoršati stanje. Djelovanje melatonina kod jet laga je naročito izraženo kod smjera putovanja istok – zapad.

Terapijska primjena još se istražuje

Druga područja uporabe melatonina su u fazi ispitivanja i za sada ne daju obećavajuće rezultate: Alzheimerova bolest, karcinom, amiotrofična lateralna skleroza, visok krvni tlak tijekom noći, problemi spavanja kod djece s autizmom i sličnim poremećajima). Također nije dokazano da melatonin pomaže radnicima koji rade u smjenama.

U zapadnim zemljama se proučava djelovanje melatonina na djecu s određenim bolestima (atopijski dermatitis, astma, poremećaj pažnje). Rađene su studije koje su obuhvaćale relativno mali broj ispitanika i trajale kratko, a dale su rezultate u produženju sna, ovisno o bolesti, do dva sata dnevno. S obzirom na to da melatonin ima i niz nuspojava te nije dovoljno proučavan kod djece izričito vam savjetujemo konzultaciju s pedijatrom ili neuropedijatrom prije nego se upustite u davanje melatonina djetetu.

Što sve treba znati

Melatonin se kao dodatak prehrani kupuje u ljekarnama bez recepta. Ipak, s obzirom na nuspojave i interakcije s drugim lijekovima, dobro bi bilo općenito se posavjetovati sa svojim liječnikom obiteljske medicine ili neurologom o početku i razlogu uzimanja melatonina. Prije nego što se odlučite za njegovo uzimanje zbog poremećaja sna pokušajte riješiti problem s higijensko dijetetskim mjerama kao što su izbjegavanje kave i drugih pića s kofeinom u poslijepodnevnim satima, lagana prehrana, šetnja te neke od tehnika opuštanja. Dobro je izbjegavati televizijske sadržaje koje vas uznemiruju te se možda posvetiti čitanju dobre knjige.

Kada se odlučite za uzimanje melatonina, morate biti svjesni da je on djelotvoran kod kratkotrajnih poremećaja sna te da nema jasnih, dovoljno čvrstih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti kod kronične nesanice (prema American Academy of Sleep Medicine i American College of Physicians).

Melatonin ne smiju uzimati pacijenti s epilepsijom te oni koji koriste antikoagulanse. Melatonin se također ne preporučuje kod osoba s demencijom. Djelovanje melatonina je daleko učinkovitije kod starijih osoba nego kod mlađih, što može dovesti do pospanosti. Nuspojave mogu biti glavobolja, vrtoglavica i uznemirenost.

Unatoč svim gore navedenim kontraindikacijama i nuspojavama, melatonin, ako se uzima pod kontrolom liječnika ili ljekarnika, je siguran lijek koji vam može pomoći u vašim besanim noćima.