Neurologija - 16. rujna 2019.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine

Alzheimerova bolest: Kako živjeti s dijagnozom koja utječe na vaš, ali i na živote vaših najbližih

Alzheimerova bolest je teška degenerativna bolest mozga koja dovodi do niza poremećaja, od početnih gubitka pamćenja, promjene ponašanja do poremećaja prehrane, gubitka kontrole pražnjenja urina i stolice

Alzheimerova bolest karakterizira gubitak pamćenja

Alzheimerova bolest se obično javlja kod osoba koje su starije od 65 godina, ali postoje, nažalost, i raniji oblici bolesti. Jedan od takvih je krasno opisan u filmu „Zauvijek Alice“, a koji je snimljen prema romanu „Još uvijek Alice“, autorice Lise Genove, neuroznanstvenice.

Osobe s ranom pojavom Alzheimerove bolesti mogu oboljeti u 50-im, ali i 40-im godinama života. Još uvijek se ne zna zašto neke osobe obolijevaju od Alzheiemerove bolesti u tako ranoj životnoj dobi.  Za sada je najistaknutija teorija o genetskom opterećenju. Tako se otkrilo da su osobe koje su rano oboljele imale pretke koji su također bolovali od Alzheimerove bolesti.

Za sada su otkrivena tri gena koja se povezuju s bolešću. U svijetu, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, postoji genetsko testiranje koje s velikom vjerojatnoćom može predvidjeti pojavu bolesti. To nam može pomoći u smislu organizacije života i dovršavanja poslova koje kasnije nećemo biti u stanju dovršiti te odluke o tome tko i kako će skrbiti o nama kada više to ne budemo bili u stanju sami se o sebi brinuti.

Osim što ranije dovodi do smanjenja kvalitete života, oboljele dovodi i do borbe s nizom predrasuda od osobnog do poslovnog života. Većina oboljelih se susreće s nevjericom u postavljenu dijagnozu, koja se vrlo teško i postavlja u toj životnoj dobi.

Dijagnoza – Alzheimerova bolest

Naime, za dijagnozu Alzheimerove bolesti potrebno je, pored standardnih testova memorije (koji se mogu napraviti i u ordinaciji obiteljskog liječnika) učiniti niz dodatnih pretraga, od neurokognitivnog testiranja, do isključivanja drugih bolesti (bolesti štitne žlijezde, nekada je zaboravljivost sastavni dio anksioznodepresivnog poremećaja).

Stoga je takvim pacijentima potreban multidisciplinarni pristup u visokospecijaliziranim ustanovama. Tamo će se, pored osnovnih labortorijskih testova te nešto složenijih (određivanje pojedinih antitijela, nivoa B12 vitamina u krvi i slično), možda uraditi i analiza likvora na biomarkere za što je potrebna punkcija kralježnične moždine. Na magnetnoj rezonanci mogu se primjetiti degenerativne promjene, a najsigurnija dijagnoza je ona koja se postavlja PET CT uređajem gdje se gleda na nakupljanje beta amiloida. Biomarkeri za otkrivanje Alzheimerove bolesti iz krvi još su uvijek u fazi ispitivanja.

Alzheimer i liječenje

Kad se jednom s velikom sigurnošću postavi dijagnoza Alzheimerove bolesti, može se započeti s liječenjem lijekovima. Ovi lijekovi nažalost ne liječe bolest, već usporavaju njezin napredak. Ono što je kod nas još uvijek neuobičajeno, jest planiranje skrbi pacijenta s Alzheimerovom bolesti.

Stoga bi bilo dobro što prije postaviti dijagnozu kako bi se u ranoj fazi bolesti pacijent što više prilagodio postepenim gubicima funkcioniranja svog mozga. Isto tako, osobito je važan razgovor s obitelji. Jer s vremenom oni preuzimaju najveći teret skrbi o oboljelima.

Obitelji vrlo teško pada odluka da se takvog pacijenta izdvoji iz obitelji i smjesti u neku od ustanova, ali ponekad je to jedini način skrbi za takve pacijente. Naime, vrlo je teško skrbiti za takvog pacijenta i potreban je angažman više od jedne osobe, što je vrlo teško u današnje vrijeme. Edukacija članova obitelji i skrbnika izuzetno je važan dio skrbi o oboljelom od Alzheimerove bolesti, osobito u završnom stadiju. Isto tako, edukacija o psihičkim promjenama oboljelog i kako se nositi s tim je bitna. U Hrvatskoj postoji Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, gdje se može naći niz korisnih savjeta.

Alzheimerova bolest, demencija ili samo staračka zaboravljivost?

Naš život prolazi brzo i za čas smo u trećoj životnoj dobi – imamo 70 ili 80 godina, na...

SAZNAJTE VIŠE

Alzheimerova bolest utječe na vaš život, ali i život vaših bližnjih

I na kraju, ako u jednom trenutku života u 40-im ili 50-im godinama počnete patiti od poremećaja pamćenja, nemojte odmah paničariti. Nemojte zaboraviti da postoj niz drugih bolesti (i to nekih relativno bezazlenih u poređenju s ovom) osim Alzheimerove bolesti koje mogu dovesti do poremećaja pamćenja.

S druge strane, ako se vaši simptomi pogoršavaju ili imate nekog u obitelji koji je obolio od Alzheimerove bolesti, budite ustrajni u dijagnozi. Tako si barem na određeno vrijeme možete produžiti kvalitetniji život te pripremiti sebe i članove obitelji za uznapredovali stadij bolesti.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama