Zdrava novogodišnja odluka: odmorite se od društvenih mreža

U današnjem digitalnom dobu, važno je kontrolirati vrijeme provedeno na društvenim mrežama kako bismo očuvali mentalno zdravlje i produktivnost. Prema znanstvenim istraživanjima, prosječna osoba provodi oko dva i pol sata dnevno na društvenim mrežama. Da stavimo to u perspektivu, ako biste počeli koristiti društvene mreže s 10 godina i nastavili do 80. godine, proveli biste više od sedam godina svog života na tim aplikacijama.

Uz ovakve statistike, svi bismo trebali postaviti pitanje o dugoročnim rizicima društvenih mreža za naše mentalno zdravlje.

Što znanost kaže o korištenju društvenih mreža?

Iako su istraživanja o utjecaju društvenih mreža na naše zdravlje raznolika, postoji nekoliko zaključaka u kojima se ona međusobno podržavaju:

• Naši mobiteli obiluju aplikacijama koje su osmišljene za privlačenje pažnje. Zadatak ovih aplikacija jest da nas drže pred ekranima, a ne da nas učine sretnima.
• Djeca i mladi mogu biti pod većim rizikom od negativnih ishoda za mentalno zdravlje zbog korištenja društvenih mreža u usporedbi s odraslima; negativni ishodi odnose se na povećane razine anksioznosti i depresivnosti.

• Problematično (nezdravo) korištenje društvenih mreža sve se jasnije pojavljuje kao čimbenik rizika za lošije mentalno zdravlje, no definicija tog pojma još nije sasvim jasna. Obično se odnosi na karakteristike slične ovisnosti, na primjer zaokupljenost društvenim mrežama, apstinencijske krize nakon kraćeg vremena ne korištenja mobitela i sl.

Društvene mreže ne smanjuju osjećaj socijalne izolacije!

Vidimo da pretjerano korištenje društvenih mreža negativno djeluje na naše mentalno zdravlje. No ono što je također zanimljivo jest da ono, umjesto da smanjuje, zapravo povećava osjećaj socijalne izolacije! Dakle, više skrolanja – veći osjećaj usamljenosti!

Ipak, da ne bi sve bilo crno, istraživanja su također pokazala da društvene mreže pozitivno djeluju na naš osjećaj povezanosti s drugima kad ih koristimo ciljano (za interakciju s našim prijateljima), kao i u situacijama kada osobe nemaju snažnu socijalnu mrežu u svojoj direktnoj okolini ili imaju specifična područja interesa koja ne mogu ostvarivati u svojoj neposrednoj okolini (npr. neki specifični hobi).

Kada znamo da moramo smanjiti korištenje društvenih mreža?

Dr. Austin Perlmutter s portala Psychology Today, navodi da postoji jednostavan način koji nam može ukazati da smo pretjerali u korištenju društvenih mreža. Naime, ako sumnjate da vam treba pauza ili smanjivanje vremena koje trošite pred ekranima, postavite si sljedeća pitanja:

1. 1. Je li moje vrijeme pred ekranima vremenski ograničeno? Ako nije, koliko vremena u danu mi je prihvatljivo provesti na društvenim mrežama? Odredite to vrijeme i držite ga se!
2. 2. Je li vrijeme koje provodim na društvenim mrežama svrhovito ili sate provodim u besciljnom skrolanju?
3. 3. Jesam li tijekom korištenja društvenih mreža prisutan ili odsutan duhom? Prolaze li mi sati na društvenim mrežama, a da to i ne primijetim?
4. 4. Obogaćuju li društvene mreže moj život? Educiraju li me? Povezujem li se s drugima ili si povećavam osjećaj usamljenosti? Razvijam li svoj posao kroz društvene mreže ili ga ugrožavam?

Ako većina vaših odgovora ne ide u prilog korištenju društvenih mreža, već danas razmislite što možete učiniti da smanjite njihovo korištenje.

Društveni život postoji i izvan društvenih mreža

Da zaključimo, društvene mreže neće umanjiti osjećaj usamljenosti i socijalne izolacije. Dapače, samo promatranje objava drugih ljudi može čak i povećati ove neugodne osjećaje. Vidjeti kako se naizgled svi drugi osim nas zabavljaju, negativno utječe na naše mentalno zdravlje. S druge strane, korištenje društvenih mreža za povezivanje s drugim ljudima (kroz razgovor, održavanje kontakta s osobama koje nam nisu fizički blizu itd.) može pozitivno utjecati na nas.

Kao i u svemu, način na koji koristimo neki alat određuje hoće li nam taj alat biti koristan ili ne. Odaberimo upotrebljavati društvene mreže tako da nam one služe, a ne odmažu u životu i to tako da ih koristimo umjereno i ciljano. Za smanjivanje osjećaja usamljenosti, ipak je najvažnije angažirati se u realnom svijetu koji nas okružuje. Popričajte sa susjedom kada izlazite iz kuće umjesto da gledate u svoj mobitel. Dogovorite s prijateljima viđanje uživo, umjesto da se satima dopisujete na WhatsAppu. Obiđite rodbinu koja nema društvene mreže (roditelje, bake i djedove) i interesirajte se za njihove živote, umjesto za živote nepoznatih influencera na Instagramu.

Svijet se događa oko nas, stoga, neka naša novogodišnja odluka bude da se prisjetimo kako društvene mreže nisu jedini način da budemo – društveni.