Je li moguće razboljeti se od usamljenosti?

Usamljenost je složeno emocionalno stanje koje se javlja kada čovjeku nedostaje društvena povezanost ili podrška. Studija iz 2015., objavljena u časopisu Perspectives on Psychological Science, zaključila je da su usamljenost i društvena izolacija globalni zdravstveni rizik, koji utječe na ljude svih dobnih skupina.

Dok je samoća ili osamljenost objektivna činjenica odsustva društva, neovisno o pratećem psihičkom stanju, usamljenost je osobno iskustvo obilježeno duševnom boli. U pravilu se javlja kao posljedica samoće, ali i u prisustvu društva koje ne zadovoljava potrebe pojedinca.

Iako je većina sposobna podnijeti povremena stanja usamljenosti, dugotrajna usamljenost može imati ozbiljnih posljedica po razne aspekte zdravlja. Znanstvena istraživanja pokazuju da je usamljenost povezana s povećanim rizikom od razvoja brojnih bolesti, uključujući kardiovaskularne, depresiju i kognitivne poremećaje.

Narušava duševno blagostanje

Usamljenost je duboko povezana s mentalnim zdravljem. Ljudi koji se osjećaju usamljeno imaju veći rizik od razvoja depresije, anksioznosti i srodnih poremećaja. Prema izvješću organizacije Mental Health Foundation iz 2020., usamljenost je jedan od ključnih faktora koji predviđaju razvoj depresije, osobito kod starijih osoba.

Kognitivno propadanje također je povezano s usamljenošću. Istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Public Health pokazalo je da usamljenost može povećati rizik od razvoja demencije za 40 posto. Nedostatak društvene interakcije smanjuje mentalnu stimulaciju, što može ubrzati propadanje neuronskih veza. Također, osobe koje se osjećaju usamljeno često imaju lošiji san, što proizvodi daljnji učinak na njihove kognitivne sposobnosti.

Oslabljuje srce i skraćuje život

Usamljenost snažno utječe na tijelo, prvenstveno kroz aktivaciju kroničnog stresa. Prema istraživanju sa Sveučilišta Brigham Young, usamljenost može povećati rizik od prerane smrti za čak 26 posto, usporedivo s utjecajem pretilosti ili pušenja 15 cigareta dnevno. Kronični stres uzrokovan usamljenošću uzrokuje oslobađanje hormona kortizola, što s vremenom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba poput hipertenzije i upalnih bolesti.

Kardiovaskularno zdravlje jedno je od najznačajnijih područja na kojima usamljenost ostavlja traga. Istraživanje objavljeno u časopisu Heart otkrilo je da usamljenost i društvena izolacija povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara za 29, odnosno 32 posto. Mnogi od onih koji se osjećaju usamljeno ispodprosječno su fizički aktivni i posvećuju manje pažnje zdravoj prehrani, što dodatno pogoršava njihovo stanje.

Osim toga, usamljenost može oslabiti imunosni sustav. Studija s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Chicagu pokazala je da kronična usamljenost može uzrokovati povišenu razinu upalnih markera u tijelu, povećavajući podložnost infekcijama i kroničnim bolestima poput artritisa i dijabetesa tipa 2.

Štetna ponašanja i bolesti

Osim izravnih fizioloških i psiholoških posljedica, usamljenost utječe na ponašanje ljudi. Osobe koje su usamljene često se upuštaju u nezdrave navike poput prekomjernog konzumiranja alkohola, pušenja, prejedanja i kockanja, pokušavajući time ublažiti bolne osjećaje. Usamljenost ujedno smanjuje motivaciju za traženje medicinske pomoći ili pridržavanje terapijskih preporuka, što dodatno pogoršava zdravstveno stanje.

Brojna znanstvena istraživanja dokazala su povezanost usamljenosti s lošijim zdravljem. Na primjer, istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kaliforniji pratilo je više od 1 600 starijih tijekom šest godina i pokazalo da su oni koji su se osjećali usamljeno imali veću vjerojatnost hospitalizacije zbog ozbiljnih zdravstvenih problema.

Borbene strategije protiv usamljenosti

Kako bi se spriječile negativne posljedice usamljenosti, potrebno je poduzeti aktivne korake.

• Jačanje društvenih veza putem volontiranja, sudjelovanja u grupnim aktivnostima, pohađanja tečaja ili pridruživanja udrugama i klubovima, može pomoći u smanjenju osjećaja izolacije.
• Tehnologija također može igrati važnu ulogu – video pozivi, online zajednice i društvene mreže mogu pomoći osobama da ostanu povezane, posebno onima s ograničenom pokretljivošću.
• I ulaganje u zdrav način života, uključujući redovitu tjelovježbu i zdravu prehranu, pozitivno utječe na fizičko i mentalno stanje.

Osim društvene povezanosti, psihološka i psihijatrijska podrška je ključna. Terapijske intervencije, poput kognitivno-bihevioralne terapije (CBT), mogu pomoći osobama da bolje razumiju svoje stanje i upravljaju osjećajem usamljenosti. Kome je dijagnosticirana depresija ili anksioznost ima na raspolaganju i farmakološku i druge za to predviđene terapije.

Usamljenost je složen problem s dubokim utjecajem na zdravlje i kvalitetu života. Prepoznavanjem usamljenosti kao zdravstvenog problema od globalnog značaja, možemo poduzeti korake prema stvaranju društva u kojem se nitko neće osjećati zanemareno ili izolirano.