ADIVA Plus sadržaj - 15. siječnja 2023.
AUTOR ČLANKA - Dr. sc. Alessandra Pokrajac-Bulian, red. prof u trajnom zvanju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, ADIVA Plus sadržaj

Kognitivno-bihevioralna terapija kao najbolji izbor u liječenju pretilosti 

Tradicionalan pristup liječenju pretilosti karakteriziraju često odustajanje, skroman gubitak težine i vraćanje izgubljenih kilograma, dok kognitivno-bihevioralna terapija daje najbolje rezultate

kognitivno bihevioralna terapija i mršavljenje

Tko nije barem jednom u životu čuo komentare na vlastiti izgled tijela, težinu, nesavršenosti u bokovima, struku, bedrima, nogama koje nisu dovoljno duge i dovoljno lijepo oblikovane? Baš su takvi komentari iznimno bolni, a mlade osobe koje razviju poremećaj hranjenja dugo ih se sjećaju, pa i niz godina nakon što su ti komentari izgovoreni.

Rizični komentari o tjelesnoj težini

Komentari usmjereni na tjelesnu težinu vrlo su rašireni, ali i vrlo rizični. Postoji povezanost između komentara roditelja na vlastitu težinu, kao i na težinu vlastite djece s nastankom poremećaja hranjenja.

Upoznajte hormone gladi i sitosti: grelin i leptin

Roditelji koji vode razgovore o težini, imaju adolescente koji su češće angažirani u provođenju dijete, nezdravom ponašanju kontrole težine i prejedanju. Upravo suprotno, razgovor o zdravoj prehrani, a ne o tjelesnoj težini, može ispraviti neka ponašanja vezana uz hranjenje i jedenje koja nisu sasvim zdrava.

Zadirkivanja usmjerena na tjelesnu težinu mogu dovesti mladu osobu do opasnih dijetnih ponašanja te, dugoročno, i do prejedanja.

Negativna slika o vlastitom tijelu

Negativna slika o vlastitom tijelu također je rizični čimbenik razvoja poremećaja hranjenja i pretilosti. Što je zapravo slika o vlastitom tijelu? Slika o tijelu izgled je tijela kojeg oblikujemo u vlastitom umu. Način na koji doživljavamo svoje tijelo, povezan je s različitim osjećajima, vrijednostima, mišljenjima, ali i ponašanjima.

Na temelju te slike u našem umu, na temelju osjećaja koji mogu biti ugodni ili neugodni, možemo se prema svome tijelu ponašati nježno ili grubo, možemo ga voljeti ili mrziti, možemo ga njegovati ili ga zapustiti, možemo biti ponosni na njegovu snagu, izdržljivost ili ga se sramiti.

Nezadovoljstvo vlastitim tijelom povezano je s dijetom i nezdravom kontrolom težine kod djevojaka i mladića, izbjegavanjem tjelesne aktivnosti kod adolescentica i češćeg prejedanja kod adolescenata. Stoga je negativna slika o vlastitom tijelu značajno povezana s poremećajima hranjenja i pretilošću, a ako je slika o vlastitom tijelu pozitivna, ona od njih štiti.

Poremećaji hranjenja i pretilost među mladima

Ako promatramo zdravstvene probleme koji pogađaju mlade, poremećaji hranjenja treći su po učestalosti, odmah nakon pretilosti i astme. U posljednjih 30-ak godina se je učetverostručila raširenost pretilosti ili debljine kod adolescenata, tako da je sveukupno oko 35% adolescenata koji su preuhranjeni ili pretili. To znači da je na 100 mladih njih 35 preuhranjeno ili pretilo.

Okolina igra značajnu ulogu u razvoju preuhranjenosti i pretilosti. Sociokulturna okolina u kojoj živimo određuje naša ponašanja u odnosu prema hrani, ali i tjelesnoj aktivnosti, posebno u osoba koje su biološki sklone povišenoj težini.

Ekonomski razvoj i život suvremenog čovjeka odvija se u okruženju koje je svakako poboljšalo životni standard, ali je, s druge strane, takav životni stil, karakteriziran sa sve manje kretanja, doveo do uvjeta koji nažalost pogoduju razvoju prekomjerne težine i pretilosti.

Prehrambena industrija koristi manje kvalitetne namirnice, prehrana se ne temelji na korištenju sezonskih namirnica, već nam je cijelu godinu dostupna bilo koja vrsta hrane, porcije su postale sve veće, a hrana zasićena šećerima i masnoćama jeftina je i lako dostupna.

Pored toga, promijenila se i količina kretanja; sve se manje hoda, a za kretanje koristimo privatni ili javni prijevoz, kućanske poslove i radove u vrtu obavljamo korištenjem električnih i mehaničkih pomagala koji nam olakšavaju i ubrzavaju poslove, ali ne omogućavaju kalorijsku potrošnju ili tjelesnu aktivnost, već pogoduju sjedilačkom načinu života.

Naša ponašanja, koja su pod utjecajem okoline koja nas okružuje i genetike, ključan su čimbenik razvoja pretilosti. Okolina nudi kaloričnu, jeftinu i uvijek dostupnu hranu, a mi je kupujemo, pripremamo i konzumiramo u količinama koje su veće od onih koje su nam potrebne za učinkovito i zdravo funkcioniranje. Raširenost pretilosti porasla je usporedo sa smanjenjem razine tjelesne aktivnosti.

Dakle, jedemo više, a krećemo se manje i sve je više aktivnosti koje obavljamo sjedeći.

Tradicionalno liječenje bez očekivanih rezultata

Terapija koja daje najbolje rezultate u liječenju pretilosti je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT). Ovaj je psihološki pristup rezultat brojnih znanstvenih istraživanja te je razvijen u cilju prevladavanja svih ograničenja koja pokazuju tradicionalni biomedicinski tretmani koji se obično koriste u liječenju osoba s debljinom.

Tradicionalno liječenje uključuje tri odvojena koraka: postavljanje dijagnoze pretilosti i postojećih zdravstvenih komplikacija, propisivanje dijete sa smanjenim unosom kalorija, zajedno s preporukom o tjelesnoj aktivnosti, a u nekim slučajevima i propisivanje lijekova koji daju osjećaj sitosti i olakšavaju gubitak težine te, posljednji korak, isticanje snage volje osobe koja će omogućiti pridržavanje preporuka i promjenu ponašanja.

Prednosti su ovoga pristupa u njegovoj jednostavnosti i primjenjivosti, no, nažalost, u velikoj većini slučajeva, ovaj pristup ne daje očekivane rezultate. Ovaj način liječenja karakteriziraju često odustajanje (oko 50%), skroman gubitak težine (oko 5%) i vraćanje izgubljenih kilograma. Nedostatak je ovog pristupa da potiče osjećaj krivnje i neuspjeha, a slabiji uspjeh osobe pripisuje se nedostatku snage volje, umjesto neučinkovitom liječenju.

Važnost načina razmišljanja i osjećaja

Novija istraživanja pokazuju da je ono što se nekada pripisivalo nedostatku snage volje (nažalost, još uvijek jako prisutno mišljenje i kod nestručnjaka i kod medicinskoga osoblja), izazvano biološkim čimbenicima, okolinom te ponašanjem i navikama, ali i načinom razmišljanja i osjećajima koji su međusobno povezani na vrlo kompliciran način te često predstavljaju prepreke gubitku težine.   

Te se prepreke u tradicionalnom liječenju debljine zanemaruju, pa postaju glavni razlozi vraćanja težine i odustajanja od liječenja jer se temelje isključivo na provođenju dijete i vježbanju. Nažalost, ne pomažu osobama koje žele smanjiti težinu u prepoznavanju osobnih prepreka te učenju vještina i mentalnih stavova koji će pomoći u dugoročnoj kontroli težine. Stoga se u većini slučaja izgubi malo kilograma te se isti ponovno vraćaju.

trajni gubitak kilograma je moguc

Trajni gubitak kilograma je moguć, ali treba znati kako

Proljeće je doba u kojem se mnogi posvećuju raznim dijetama za mršavljenje koje, osim što su „kratkog dometa“, nerijetko...

SAZNAJTE VIŠE

KBT moraju zajedno provoditi liječnik, nutricionist, psiholog i fizioterapeut. Temeljni su ciljevi ove terapije:

  • dostizanje, prihvaćanje i održavanje izgubljene tjelesne težine,
  • usvajanje životnoga stila koji pospješuje kontrolu težine te
  • razvoj stanja svijesti koja omogućava stalno nadgledanje težine.

Kombinacija je to umjerenog unosa hrane, kretanja, redovitoga praćenja težine te prihvaćanja realnih i prihvatljivih ciljeva s obzirom na gubitak težine.

O tome što dovodi do razvoja pretilosti i poremećaja hranjenja te što možemo učiniti kako bismo se zaštitili od razvoja poremećaja hranjenja i prevenirali razvoj pretilosti, nastavite čitati na portalu Pukotine.hr.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button