Psiha i emocije - 3. prosinca 2020.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov, mag. psih.

Jeste li optužitelj ili miritelj: otkrijte koji ste tip osobe pod stresom

Razumijevanjem načina na koje reagiramo i komuniciramo u stresnim okolnostima, možemo popraviti stvari i korigirati svoje odnose s drugima

stres obrambeni mehanizmi komunikacija u stresnim okolnostima

Već i ptice na grani znaju, stres je neizostavni dio našega života. Ipak, ono o čemu često ne razmišljamo jest da se svatko od nas sa stresom nosi na drugačiji način. U skladu s tim, različitim reakcijama, kada smo pod stresom, također različito i komuniciramo.

Američka psihoterapeutkinja i jedna od osnivačica obiteljske terapije, Virginia Satir, u svojim radovima navela je kako postoji pet komunikacijskih stilova koje koristimo kada smo pod stresom. Pa tako možemo spadati u kategoriju optužitelja, miritelja, mislioca, ometajućeg ili ujednačitelja. Naime, Satir je smatrala kako, kada smo pod stresom, reagiramo obrambeno, a takvi obrambeni komunikacijski stilovi mogu se svrstati u jednu od četiri prvospomenute kategorije. Peta kategorija, ujednačitelj, zapravo je asertivan komunikacijski stil u kojemu osoba može izreći svoje potrebe uz uvažavanje drugoga.

Mehanizmi obrane

Obrambeni komunikacijski stilovi proizlaze upravo iz nastojanja da izbjegnemo negativne emocije poput krivnje koje se javljaju kao reakcija na stresni događaj. Ovakvi komunikacijski stilovi se usvajaju u vrlo ranoj dobi, a kada odrastemo, zapravo ih nismo niti svjesni.

Ipak, budući da idu iz obrambene pozicije, a cilj im je zamaskirati nesigurnost i ostale negativne osjećaje, obrambeni komunikacijski obrasci zapravo mogu predstavljati plodnu podlogu za konflikte. Stoga, bolje razumijevanje načina na koji razgovarate kada ste pod stresom može baciti novo svjetlo na vaše odnose i poboljšati kvalitetu komunikacije u stresnim i konfliktnim situacijama.

Optužitelj

Ovaj komunikacijski stil obilježen je kritičnošću, prigovaranjem i potrebom da se „utvrdi krivac“. Tipične rečenice osobe koja se služi ovim komunikacijskim stilom su: „Nikad ništa ne napraviš kako treba.“, „Uvijek ja sve moram sam/a.“ i slično. Ono što obilježava komunikacijski stil optužitelja jest osjećaj samoće, izoliranosti i neshvaćenosti koji onda prelazi u „ofenzivu“, nastojeći od drugoga dobiti reakciju (suosjećanje, ispriku i sl.). Ispod agresivnog nastupa optužitelja često se može skrivati nesigurnost koju osoba ne želi (ili nije u stanju) osvijestiti.

Mislilac

Pod stresom, mislilac komunicira smireno i sabrano. Oprezno bira svoje riječi i očekuje da i drugi pod stresom reagiraju smireno i efikasno. Osobe koje koriste ovaj komunikacijski stil mogu reći nešto poput: „Mogao/la sam ti i ja reći da će to tako završiti, bilo je očito.“, ili „Upute nisu bile dovoljno jasne, stoga ovo nije moja krivnja.“. Mislilac će pred drugima negirati da je pod stresom, neće javno iskazivati svoje osjećaje. Kao i kod optužitelja, i mislilac strepi od osjećaja neprihvaćenosti, a smatra da bi se pokazivanjem svoje „nesavršenosti“ upravo to moglo dogoditi.

Miritelj

Miritelj je, prema Satir, tip osobe koji nastoji svima ugoditi, često pritom birajući ulogu žrtve. Miritelji u stresnim situacijama ne prigovaraju, ne ljute se i prihvaćaju ono što im se nudi. Žele mir pod svaku cijenu, makar to značilo da će prihvatiti odgovornost i za ono što trebaju, ali i ne trebaju. Koriste rečenice poput: „Nećemo se svađati.“, ili: „Kako god vi mislite da je najbolje“. Vlastitu vrijednost miritelji će često tražiti u izvanjskoj potvrdi, odnosno pohvali, dok će osjećaje povrijeđenosti često držati u sebi.

Ometajući

Osoba s ovim komunikacijskim stilom prepoznatljiva je po svojoj aktivnosti, manjku fokusa i razgovorljivosti. U stresnim situacijama osoba obično izbjegava razgovor o problemu i mijenja temu, pa, primjerice, može reći: „Ne znam o kakvom problemu pričamo, ali jako mi se sviđa tvoja nova frizura. Hoćemo li na kavu?“. Ispod površine, ometanjem osoba nastoji potisnuti svoju zabrinutost i nada se da će problem nestati sam od sebe ako mu se ne bude pridavala pozornost.

Koja kategorija je najbrojnija?

Virginia Satir i suradnici temeljem provedenih istraživanja okvirno su procijenili da otprilike 50% populacije spada u kategoriju miritelja, 30% u kategoriju optužitelja, 15% u kategoriju mislitelja, a tek 0,5% u kategoriju ometajućeg. Na kraju, 4,5%, prema procjenama Satir i suradnika, spada u kategoriju ujednačitelja.

Znate li uspješno komunicirati, čak i kada su teme „teške“?

Mnogi stručnjaci u području komunikacije i edukatori navode kako negativne obrasce komunikacije možemo zaustaviti svjesnom odlukom. Primjećujete li kako...

SAZNAJTE VIŠE

Također, premda je jedan komunikacijski stil dominantan, možemo u različitim situacijama i pod različitim okolnostima preuzeti i druge. Razumijevanjem stresa i načina na koje komuniciramo kada smo pod stresom ne samo da možemo korigirati vlastite reakcije i više se približiti komunikaciji ujednačitelja, već i značajno poboljšati odnose sa svojim bližnjima.

Izvori:

Edwards, B. G. (2019). Remembering Family Therapist Guru Virginia Satir. Psychology today

https://www.psychologytoday.com/us/blog/progress-notes/201908/remembering-family-therapist-guru-virginia-satir

Davies, M. (2019). The Four Stress Communication Styles and how to ‘Level’ for Harmony in Relationships. Medium

https://medium.com/@amattdavies/four-stress-communication-styles-b804de9f5c6

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button