Psiha i emocije - 24. listopada 2018.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov

Znate li što je gaslighting? Možda ste i vi žrtva, a toga uopće niste svjesni

U američkim medijima već se neko vrijeme spominje pojam gaslighting kako bi se skrenula pažnja na ovaj manipulativni oblik emocionalnog nasilja

Kod gaslightinga, nasilnik uvjerava svoju žrtvu da posumnja u vlastiti razum

Kod gaslightinga, nasilnik/ca uvjerava svoju žrtvu kako ono što ona misli da zna zapravo nije ispravno, navodeći ju da posumnja u svoje spoznaje, u svoja sjećanja, percepciju, pa čak i u sebe same i svoj razum.

Pritom će se nasilnik/ca često koristiti rečenicama poput: “Ja to nikad nisam rekao/la” (premda se sto posto sigurni da jest), “Umišljaš”, “To se nikad nije dogodilo”, “Pretjeruješ”, “Jesi li siguran/na da je s tobom sve u redu?”.

Namjerno iskrivljavanje realnosti najčešća je taktika kojom se zlostavljači služe koja u krajnjem slučaju može dovesti do toga da žrtva posumnja u svoj zdravi razum

Naravno da ove rečenice svi ponekad koristimo i da one same po sebi ne znače da ste emocionalni nasilnik. Razlika je u tome što se kod gaslightinga ovim rečenicama nasilnik služi kao “mantrama” kojima namjerno izaziva zbunjenost i sram kod žrtve, diskreditira ju i, u konačnici, preuzima kontrolu i ulogu moći. Gaslighting svoj naziv duguje drami “Gas Light” – “Plinsko svjetlo” – a kasnije i filmu s Ingrid Bergman u glavnoj ulozi. U tom filmu Bergman glumi suprugu koju suprug George polako, ali sigurno diskreditira koristeći se maloprije spomenutim postupcima, s krajnjim ciljem da ju smjesti u mentalnu ustanovu kako bi se domogao njezinog bogatstva. Pritom se koristi naoko dobrohotnim rečenicama poput: “Zašto se malo ne odmoriš? Znaš da nisi dobro u posljednje vrijeme”.

Manipulativne taktike gaslightinga

Od brojnih manipulativnih gaslighting taktika kojima se zlostavljači služe, neke od najčešćih su:

  • Namjerno iskrivljavanje realnosti

Psihologinja Ellen Hendriksen navodi kako je ovo najčešća taktika kojom se zlostavljači služe koja u krajnjem slučaju može dovesti do toga da žrtva posumnja u svoj zdravi razum. Primjerice, ako su zlostavljač i žrtva u romantičnom partnerskom odnosu, zlostavljač može pokušati uvjeriti žrtvu kako su se dogovorili za kino u nedjelju, a ne u subotu. Ponavljajući takve obrasce više puta, žrtva se počinje pitati je li doista moguće da joj pamćenje počinje slabjeti.

  • Projiciranje

Projiciranje je jedna od vrsta obrambenih mehanizama, a kojom se često služe i gaslighteri (emocionalni zlostavljači koji koriste gaslighting tehnike). Projiciranje se događa kada prebacujemo (projiciramo) vlastite neželjene ili neprihvatljive misli na druge ljude. Psihologinja Stephanie A. Sarkis u svojoj knjizi i brojnim člancima navodi kako gaslighter svoju žrtvu može optužiti za manipulaciju, i na taj način na žrtvu projicirati sve što u biti radi on/a sam/a. Paradoksalno, na ovaj način, nasilnik se stavlja u ulogu žrtve, a žrtva u ulogu nasilnika.

  • Nemogućnost žrtve da se usprotivi

Nakon što je gaslighter “pripremio teren”, odnosno uspostavio neravnomjeran odnos moći sa žrtvom koristeći se prethodnim taktikama, svaki pokušaj neslaganja ili protivljenja druge strane vrlo lako se može odbaciti kao nevažan. Kada je kredibilitet druge strane narušen, govori Hendriksen, lako ga je proglasiti lažovom ili nestabilnim. Stoga se žrtva u ovoj fazi ne želi suprostavljati, jer zna da što više ona prosvjeduje, to će više gaslighter tvrditi da zbog “svog stanja rastrojenosti” pretjeruje.

>>Socijalni psiholozi definiraju nasilno ponašanje kao namjerno ponašanje kojem je cilj nanošenje fizičke ili psihičke boli. Važna riječ u ovoj definiciji jest “namjerno”.<<

Kako se “boriti” protiv gaslightinga?

Najjednostavnije bi, navodi psihologinja Sarkis, u ovim slučajevima bilo – izaći iz odnosa i prekinuti sve kontakte s gaslighterom. Sarkis kaže da, koliko god se žrtva trudila da urazumi gaslightera, približi mu svoju stranu priče, nikad ju se neće čuti.

Ipak, to ponekad može biti izazovno jer, kao i kod bilo koje vrste emocionalnog nasilja, prepoznati gaslighting ponekad može biti teško. Također, često osoba zarobljena u takvom odnosu može početi sumnjati u svoj pojam realnosti. Stoga, kao i kod ostalih vrsta nasilja, neovisno o tome radi li se o emocionalnom, fizičkom ili nekom drugom obliku, jako je važno tražiti podršku i pomoć osoba od povjerenja ili stručnjaka, npr. psihoterapeuta, koji će pomoći jasnije sagledati cijelu sliku i ponuditi podršku.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama