Psiha i emocije - 3. kolovoza 2021.
AUTOR ČLANKA - Silvija Topić Lukačević, dr.med., spec.psihijatrije, Dnevna bolnica za stres i traumu, Klinika za psihijatriju „Sveti Ivan“

Gradovi „inspiracija“: Pariški i Jeruzalemski sindrom

Dva sindroma čuvena su u psihijatriji barem onoliko koliko su čuveni i gradovi po kojima nose ime – Pariški i Jeruzalemski sindrom. Zbog njih, naime, neki turisti završe na liječenju

pariski sindrom jeruzalemski sindrom

Pariški i Jeruzalemski sindrom, kako im imena i govore, nazvani su po mjestima koja izazivaju specifične psihičke reakcije kod pogođenih turista.

City break je uvijek dobra ideja! Predlažemo 3 grada u koja ćete se zaljubiti

Pariški sindrom iliti sindrom razočaranih turista

Pariški sindrom naziv je za osjećaj teškog razočaranja kod onih koji, po dolasku u Pariz, shvaćaju da nije onoliko lijep koliko su očekivali. Sindrom se gotovo isključivo pojavljuje se kod japanskih i kineskih turista.

Sindrom je identificirao japanski psihijatar Hiroaki Ota; izraz „Pariški sindrom“ je stvorio 1986. godine te je objavio istoimenu knjigu 1991. U članku kojeg je objavio 2004. iznosi da su u razdoblju između 1988. i 2004. godine 63 japanska pacijenta hospitalizirana i upućena dr. Oti. Među njima su kod 48 pacijenata dijagnosticirani shizofreni ili drugi psihotični poremećaji, a 50% je bilo u dobi između 20 i 30 godina.

Kod „Pariškog sindroma“ riječ je o svojevrsnom kulturološkom šoku, tj. sukobu između velikih očekivanja i brutalne stvarnosti. Naime, očekivanja azijskih turista su velika s obzirom na to da mediji u njihovim zemljama idealiziraju europska mjesta, pogotovo Pariz koji se prikazuje kao grad romanse, ljubavi i glamuroznih ljudi. No, umjesto filmskog prikaza mirnih i romantičnih uličica i modela koji nose visoku modu, dočekuju ih kaos u prometu, prljavština i onečišćenje, prenapučen grad, namrgođeno lokalno stanovništvo i neljubazni turistički djelatnici koji odbijaju govoriti engleski.

Uzroci

Neki od niže navedenih čimbenika mogu biti u podlozi uzroka ovog sindroma:

  • Jezična barijera,
  • Stres uzrokovan kulturnim šokom zbog velike razlike u komunikacijskom i socijalnom ponašanju domaćina i turista,
  • Umor uzrokovan putovanjem,
  • Rezultat latentnog mentalnog poremećaja,
  • Raskorak između velikih očekivanja i potpuno drugačije stvarnosti.

Klinička prezentacija

Pariški sindrom je rijedak i prolazan psihološki poremećaj, karakteriziran manifestacijom različitih simptoma. Blaži slučajevi praćeni su ljutnjom, melankolijom, histeričnim ispadima, a u težim slučajevima javljaju se halucinacije i paranoje. Od drugih simptoma tu su ekstremna anksioznost i osjećaj depersonalizacije, derealizacije praćene fizičkim simptomima poput vrtoglavice, znojenja i povraćanja te ubrzanog pulsa.

Liječenje

Liječenje se obično sastoji od psihološke podrške oboljelom od strane psihologa ili psihijatra, a u težim slučajevima potrebno je i medikamentozno liječenje. Japanska ambasada u Francuskoj čak ima 24-satnu otvorenu liniju za pomoć u takvim situacijama.

Jeruzalemski sindrom

Jeruzalem je jedan od najstarijih gradova svijeta te mjesto interakcije triju monoteističkih vjera. Svake godine privlači milijune hodočasnika iz svih krajeva svijeta, a predivne građevine i relikvije oduševljavaju turiste.

Međutim, neobično ponašanje pojedinih posjetitelja potaknulo je psihijatre na proučavanje posebnog stanja u koje znaju zapasti. Ovaj sindrom najčešće se odnosi na hodočasnika koji se identificira s nekom od vrhovnih figura religije kojoj pripadaju. Vjeruje se kako sam dolazak u grad nabijen povijesnom težinom i religijskim značenjem može predstavljati okidač za pojavu simptomatologije. Ova bolest temelji se na deluzijama i klasificira se kao psihoza. Osoba počinje vjerovati da je „odabrana“ i ponašati se mesijanski. Oboljeli umišljanju da su proroci, reinkarnacije božanstava, svetaca i slično. Nerijetko vrište, viču i pjevaju psalme ili naglas čitaju odlomke iz Biblije.

Također je poznato da u Jeruzalemu nije rijetkost naići na osobu koja na ulici nagovještava „sretnu vijest“ i očekuje da je slijede ili osobu koja pada u trans, govori da je Sveti Petar ili Isus.

Kratka povijest Jeruzalemskog sindroma

Sindrom je prvi puta opisao 1930. godine izraelski psihijatar Heinz Herman. Nakon što je sindrom po prvi put uočen, psihijatri su primijetili povijesne tragove da se sindrom prvi put počeo javljati još u Srednjem vijeku. Najčešće su žrtve tog sindroma kršćani-protestanti no može se pojaviti i kod vjernika drugih vjeroispovijesti.

Dr. Yair Bar-El je 1979. godine opisao simptome ovog mentalnog poremećaja. Kaže da je liječio „više desetaka Isusa Krista, dvije djevice Marije i jednog Samsona“. Po njegovoj studiji, simptomi se mogu javiti već drugog dana boravka u svetom gradu. Ono što im je svima zajedničko je da su većinom bili muškarci iz zapadnih, industrijskih zemalja, uglavnom samci, niskog obrazovanja i da su svi strogo odgajani. Većina oboljelih dolazi iz izuzetno religioznih obitelji za koje je dolazak u Jeruzalem poseban događaj. Razlika između biblijskog nebeskog grada i zemaljskog grada u Izraelu je toliko velika da to nisu u stanju razraditi te obolijevaju od ovog sindroma, pri čemu neki postanu opasni za okolinu.

u Jeruzalem je 2000. godine stiglo sveukupno četiri milijuna turista, od kojih je oko 400.000 pokazalo navedene mentalne psihičke smetnje. No, u posljednjih deset godina broj osoba koje tijekom boravka u ovom gradu pokazuju simptome jeruzalemskog sindroma u stalnom je padu, prije svega zbog dostupnih podataka na internetu koji demistificiraju grad. Aktualno se smatra da je javlja oko sto slučajeva godišnje.

Uzroci

Jeruzalemski sindrom se pojavljuje kod tri tipa turista/hodočasnika:

  • Kod osoba kojima je već ranije postavljena dijagnoza psihičkog poremećaja,
  • Kod osoba koje nisu mentalno bolesne, ali imaju poremećaj ličnosti praćen opsesivnim idejama,
  • Kod psihički zdravih osoba koje su doživjele psihotične epizode tijekom boravka u svetom gradu.

Klinička prezentacija

Turisti ili hodočasnici obično počnu izražavati želju da se odvoje od grupe ili obitelji i obiđu Jeruzalem sami. Kod pogođenih osoba često se prvo javlja anksioznost, uznemirenost, nervoza i napetost, potom potreba da budu čisti te se javlja opsjednutost kupanjem, tuširanjem i kompulzivno rezanje noktiju. Također, često uz pomoć hotelske posteljine, rade duge haljine, slične togi. Javlja se potreba za izvikivanjem psalama ili stihova iz Biblije ili za glasnim pjevanjem hvalospjeva ili duhovnih pjesama. Manifestacije ove vrste mogu biti pokazatelj hotelskom osoblju i turističkim vodičima, koji bi potom trebali pokušati odvesti turista na profesionalni tretman. Ako to ne uspiju, razvit će se posljednja faza; tj. povorka do jednog od jeruzalemskih svetih mjesta i/ili iznošenje propovijedi na svetom mjestu. Propovijed se obično temelji na molbi čovječanstvu da usvoji zdraviji, moralniji i jednostavniji način života. Takve su propovijedi obično loše pripremljene i nepovezane.

osjecaji upravljanje osjecajima kontrola emocija

Upravljajte osjećajima i promijenite svoj život

Čovjek je emotivno biće i vrlo je važno naučiti što mu osjećaji govore kako bi mogao učinkovito i usjpešno...

SAZNAJTE VIŠE

Liječenje

Liječenje ovog sindroma usmjereno je na liječenje osnovnog poremećaja tj. deluzija i psihoze. Psihozu karakterizira intenzivna religiozna tema i osoba se obično potpuno oporavi nakon nekoliko tjedana ili nakon odlaska s tog područja.

Prognoza ovisi o tome jeli osoba prethodno bila zdrava ili imala latentni poremećaj u pozadini. Kod prethodno zdravih hodočasnika i turista deluzije dobro i brzo reagiraju na terapiju.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button