Za veću sigurnost liječenja: Predstavljen novi oblik lijeka za shizofreniju

Shizofrenija, kao i cijela skupina shizofrenih poremećaja, teška je psihička bolest. To je vrlo složena bolest za koju postoji, smatra se, nasljedna komponenta, odnosno gen za shizofreniju koji se iz nepoznatih razloga može aktivirati i prouzročiti bolest. Pojavu bolesti mogu potaknuti i autoimuni procesi, porođajne komplikacije ili pak virusne infekcije.

U mozgu nastaje neravnoteža kemijskih tvari zbog čega nastaju pogrešne veze među živčanim stanicama koje ostaju nezamijećene do adolescencije. Stres je presudan faktor koji ne može prouzročiti shizofreniju, ali može je potaknuti kod osoba koje imaju neki od predisponirajućih faktora. Zbog poremećaja kemijskih supstancija u mozgu mijenja se njegova funkcija te su karakteristična stanja u kojima je oboljeloj osobi na određen način iskrivljen ili promijenjen doživljaj i razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja.

Neprepoznavanje stvarnosti mijenja logično razmišljanje te osoba ne razlikuje stvarne od nestvarnih doživljaja. Od shizofrenije podjednako obolijevaju žene i muškarci. Kod većine ljudi pojavljuje se između 15. i 25. godine.

Simptomi shizofrenije

Shizofrenija se prepoznaje po karakterističnim simptomima koji se dijele na pozitivne, negativne, afektivne (simptome promijenjenog raspoloženja) i kognitivne (spoznajne).

Pozitivni (psihotični) simptomi su sumanute ideje, halucinacije ili poremećaji mišljenja koji dovode do čudnog ponašanja. Sumanute ideje su zablude, odnosno lažna uvjerenja nastala iz iskrivljene slike stvarnosti. Tako je bolesnik često uvjeren da je neka druga osoba ili je uvjeren da mu netko čita misli i kontrolira ih, upravlja njegovim ponašanjem, da netko sprema urotu protiv njega, slijedi ga, prisluškuje… Halucinacije su česte, a najčešće su slušne halucinacije kod kojih bolesnik čuje glasove. Rjeđe se javljaju vidne halucinacije u kojima bolesnik vidi stvari koje zapravo ne postoje.

U početnom stadiju bolesti tipičan je simptom gubitak emocionalne topline zbog čega bolesnici djeluju hladno, nepristupačno i nezainteresirano. U toj su fazi oboljeli često svjesni te promjene i žale se na osjećaj odvojenosti od drugih i nedostatak osjećaja prema njima i njihovih osjećaja prema bližnjima te gube životnu radost, zanimanje za rad i za svakodnevne aktivnosti. Ako se bolest ne prepoznaje i ne pristupa se liječenju, postupno se javljaju i ostali simptomi.

Liječenje

Shizofrenija se liječi antipsihotičnim lijekovima. Za svakog bolesnika, na temelju povijesti bolesti i procjene psihičkog stanja pacijenta, psihijatar određuje jedan ili više lijekova. Za uspješno liječenje važno je da bolesnik bude upoznat s prirodom svoje bolesti i važnošću redovitog uzimanja lijekova, jer prepoznavajući simptome oboljeli ili njegov skrbnik mogu na vrijeme prepoznati simptome pogoršanja bolesti.

Uz redovito uzimanje lijekova mnogi oboljeli mogu voditi produktivan i ispunjen život. Redovito uzimanje antipsihotičke terapije i u razdoblju remisije smanjuje rizik od ponovne pojave bolesti. Iznimno je važna redovita kontrola kod psihijatra koji će rano prepoznati pogoršanje te preventivno djelovati kako se bolest ne bi vratila.

Nažalost, nerijetko se događa da osobe zbog svojih negativnih stavova i iskrivljene slike stvarnosti odbijaju liječenje. Otežavajuća je činjenica da postoje i negativni stavovi u društvu. Zbog predrasuda da se shizofrenija ne može liječiti te da su oboljele osobe opasne, dolazi do nepravedne stigmatizacije i diskriminacije oboljelih, a zbog neznanja i straha, društvo zazire od osoba oboljelih od shizofrenije pa se one često izoliraju i osamljuju.

Antipsihotik asenapin u obliku naljepka za kožu – novi oblik lijeka

Dosad su postojali samo oblici lijekova koji su se uzimali na usta, dakle u obliku tableta ili kapsula. To je kod nesuradljivih bolesnika omogućavalo neuzimanje lijeka, odnosno hinjenje da ga uzimaju. Nedavno je u Americi registriran antipsihotik asenapin u obliku naljepka za kožu koji se lijepi svaki dan. Takav oblik lijeka pruža znatno veću sigurnost liječenja jer, s jedne strane, omogućava kontrolirano otpuštanje terapije i stalnu koncentraciju lijeka u organizmu, a s druge strane, skrbnicima omogućuje vizualnu kontrolu uzimanja lijeka.

Naljepci za kožu već postoje za druge skupine lijekova, poput hormona ili za liječenje bola te su se pokazali vrlo uspješnim i sigurnim oblicima u smislu koncentracije lijeka u organizmu i zaobilaženja probavnog sustava pa i manjih nuspojava. Činjenica da se kod shizofrenih bolesnika korištenjem naljepaka može istodobno pratiti uzimanje lijeka zasigurno će znatno unaprijediti njihovo liječenje.