Psiha i emocije - 03. svibnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov, mag. psih.

Jesmo li postali generacija premorenih?

Svaka generacija sklona je misliti kako, zbog velikih zahtjeva i društvenih izazova koje se pred nju stavljaju, s pravom zaslužuje „titulu“ najumornijih. Kako mi stojimo na toj ljestvici i jesmo li, prema mišljenju mnogih, postali generacija premorenih?

stres, umor, premorenost, generacija premorenih

Premorenost je za neke postala način života kojim od drugih traže potvrdu svoje nezamjenjivosti. Činjenica je da umor zbog posla često nastaje pod utjecajem nekih ljudskih karakteristika koje se smatraju pozitivnima, kao što su radišnost, savjesnost, brižnost, posvećenost…. Ali, pod koju cijenu?

Premda nam se može činiti da je premorenost glavna karakteristika modernih vremena i tehnologija koje nam onemogućuju bivanje u samoći kako bismo napunili naše energetske resurse, istina je da se o umoru govorilo puno prije.

Fenomenom premorenosti, gubitkom fizičke i mentalne energije, na ovaj ili onaj način, bavili su se mnogi filozofi, psiholozi, liječnici, pa čak i astrolozi i gurui. Svatko je tom fenomenu pridavao različite uzroke, a time i preporuke rješavanja.

Premorenost je, stoga, kao koncept postojala oduvijek, usko vezana za ljudske strahove, poput straha od bolesti, nemoći, trajnog gubitka energije.

Brzina života

Ono što je karakteristika našega vremena, kazuje autor Robert Colvile u svojoj knjizi „Veliko ubrzanje“, jest činjenica da je svijet postao jako užurbano mjesto. Navodi kako su naša tijela naviknuta na kratke periode stresa i nagle nalete energije, koje su nam, prema evolucijskim psiholozima, u prošlosti prilikom borbe i bijega spašavali živote.

Međutim, na mnogim radnim mjestima danas, ti periodi stresa su se produljili. Borba ili bijeg postali su uobičajeni način funkcioniranja.

Umor kao statusni simbol

Ono što je zanimljivo promatrati u današnje vrijeme jest pojava da neki ljudi premorenost smatraju statusnim simbolom. Svi poznajemo barem jednu osobu koja, svaki put kad ju sretnemo, krene pričati o tome kako je busy, zatrpana poslom, cjelodnevnim sastancima.

Implicitno, premorenost je za neke postala način života kojim od drugih traže potvrdu svoje nezamjenjivosti. Činjenica je da umor zbog posla često nastaje pod utjecajem nekih ljudskih karakteristika koje se smatraju pozitivnima, kao što su radišnost, savjesnost, brižnost, posvećenost…. Ali, pod koju cijenu?

Kronični umor uzrokovan stresnim načinom života u nama izaziva osjećaj da trošimo limitiranu količinu nečega – naše životne energije, a također i popratni strah da tu energiju ne uspijevamo dovoljno brzo nadomjestiti.

Stoga, premorenost je znak koji ne treba ignorirati, jer lako može voditi k burnoutu, odnosno sindromu izgaranja na radnom mjestu.

Kronični umor: Problem suvremenog načina života

Sindrom sagorijevanja na poslu samo je jedan u nizu brojnih uzroka kroničnog umora. Ponedjeljkom ujutro obično se sjetim jednog...

SAZNAJTE VIŠE

Načini nošenja s umorom

Korisne strategije nošenja s umorom danas se uglavnom baziraju na:

  • „Isključivanju“ od posla, odnosno od tehnologije vezane za isti: ne provjeravanje poslovnog mobitela i e-maila u slobodno vrijeme kako bi sebi omogućili poštivanje zdravih granica između privatnog i poslovnog života
  • Isprobavanju strategija nošenja sa stresom koje su se pokazale uspješne u prošlosti, a iz nekih razloga ste ih prestali prakticirati (npr. vježbanje, yoga, čitanje, kupke…)
  • Pružanju potpore samome sebi. Ako je količina vašeg umora dosegnula kritičnu razinu, a vaše uobičajene strategije nošenja s njim više nisu djelotvorne, važno je potražiti pomoć stručnjaka, primjerice, psihoterapeuta, koji će vam pružiti podršku.
  • Vježbanju tehnika mindfulnessa

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama