Psiholozi upozoravaju na naviku koja tiho narušava partnerske odnose: Mnogi je rade svaki dan

Jedna se navika pritom posebno izdvaja: prezir. Psiholozi ga smatraju jednim od najdestruktivnijih obrazaca komunikacije u partnerskim odnosima. Problem je što se može pojaviti gotovo neprimjetno – u kolutanju očima, podrugljivom osmijehu ili sarkastičnoj opasci – pa ga parovi često ne prepoznaju kao ozbiljan problem.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Nije isto kritizirati ponašanje i omalovažavati osobu

Prezir nije obična kritika ni izražavanje nezadovoljstva. Razlika je u tome što kritika govori o određenom ponašanju, dok prezir šalje poruku da je druga osoba manje vrijedna, nesposobna ili smiješna.

Primjerice, rečenica „Smeta mi što ponovno kasniš“ govori o konkretnom problemu. Kolutanje očima uz komentar „Naravno, od tebe se ništa drugo ni ne može očekivati“ prelazi granicu kritike i postaje omalovažavanje.

Prezir se može pojaviti u različitim oblicima:

• kolutanje očima ili podrugljivi izrazi lica
• sarkastični komentari na partnerov račun
• ismijavanje njegovih osjećaja ili mišljenja
• podcjenjivanje sposobnosti i odluka
• korištenje nadimaka ili uvreda s ciljem ponižavanja
• ponašanje kojim se partneru daje do znanja da je „glup“, „smiješan“ ili inferioran.

Na prvi pogled riječ je o malim gestama. No kada postanu uobičajen način komunikacije, mogu ozbiljno promijeniti atmosferu u vezi.

Zašto je prezir toliko štetan?

Prezir ne šalje samo poruku „ne slažem se s tobom“, već i „ne poštujem te“. Upravo zato može postupno narušiti osjećaj sigurnosti koji je važan za blizak odnos.

Partner koji se često osjeća ismijano ili omalovažavano može s vremenom početi izbjegavati razgovore o problemima. Ako očekuje da će njegove riječi biti dočekane podsmijehom ili kritikom, prirodna reakcija može biti povlačenje.

Tako nastaje začarani krug: manje otvorenog razgovora znači više neriješenih problema, a neriješeni problemi dodatno povećavaju emocionalnu udaljenost.

Važno je pritom naglasiti da jedan sarkastičan komentar ili kolutanje očima ne znači da je veza osuđena na propast. Problem nastaje kada takav obrazac postane učestao i kada partneri više ne uspijevaju komunicirati bez međusobnog ponižavanja.

Što istraživanja govore o preziru?

Jedan od najpoznatijih istraživača partnerskih odnosa, američki psiholog John Gottman, desetljećima je proučavao komunikaciju među parovima i pokušavao utvrditi koji obrasci mogu predvidjeti probleme u vezi. U njegovim istraživanjima upravo se prezir izdvojio kao posebno snažan pokazatelj narušenog odnosa. Gottman i njegovi suradnici pratili su ponašanje parova tijekom konflikta te pokazali da su određeni obrasci komunikacije povezani s većim rizikom od kasnijeg prekida braka.

Gottman je prezir opisivao kao ponašanje kojim se partneru šalje poruka nadmoći – primjerice kroz podsmijeh, vrijeđanje, sarkazam ili kolutanje očima. Za razliku od običnog neslaganja, takav način komunikacije ne napada samo problem, nego omalovažava samu osobu. Upravo zato može biti posebno razoran za osjećaj bliskosti i međusobnog poštovanja.

Kako prepoznati da se odnos počeo mijenjati?

Prezir često nije izoliran. Uz njega se mogu pojaviti i drugi znakovi da komunikacija u vezi više nije zdrava kao prije.

Obratite pozornost ako:

• partner se sve manje otvara i govori o onome što ga muči
• obični razgovori često završavaju svađom
• kritike su postale svakodnevni dio komunikacije
• sve je manje zahvalnosti i nježnosti
• raste osjećaj emocionalne udaljenosti
• partneri više vremena provode izbjegavajući jedno drugo nego razgovarajući.

Posebno je problematično kada se počne gubiti znatiželja prema partnerovom unutarnjem svijetu. Umjesto pitanja „Zašto ti je to važno?“, javlja se pretpostavka da već znamo što druga osoba misli – i pritom joj pripisujemo negativne namjere.

Kako prekinuti obrazac prije nego što postane uobičajen?

Dobra vijest jest da se komunikacijski obrasci mogu mijenjati. Prvi korak nije pokušati pobijediti u svakoj raspravi, nego ponovno izgraditi poštovanje.

Aktivno slušanje jedan je od najjednostavnijih početaka. To znači ne pripremati odgovor dok partner govori, nego pokušati razumjeti što zapravo želi reći. Ponekad je korisnije pitati „Jesam li te dobro razumio?“ nego odmah ponuditi obranu ili protuargument.

Pomaže i razlikovati osobu od njezina ponašanja. Umjesto „Ti si uvijek neodgovoran“, bolje je reći „Zasmetalo mi je što nisi javio da ćeš kasniti“. Takav pristup ne znači prešućivanje problema, nego njegovo rješavanje bez napada na osobnost partnera.

Važna je i zahvalnost. U dugim vezama lako je primijetiti ono što nedostaje, a prestati primjećivati ono što partner svakodnevno radi dobro. Jednostavno „Hvala ti što si to napravio“ ili „Cijenim što si me saslušao“ može imati veću vrijednost nego što se čini.

Odnosi i veze

Što je potrebno za uspješnu ljubavnu vezu?

Koja je tajna uspješnih brakova? Sigurno ste si postavili ovo pitanje te pokušali saznati je li za dobar brak...

Poštovanje nije luksuz, nego temelj bliskosti

Partnerski odnosi ne moraju biti bez sukoba da bi bili kvalitetni. Neslaganja su normalna, a povremena ljutnja također. Ključno je kako se partneri ponašaju kada se ne slažu.

Ako se nezadovoljstvo pretvara u ismijavanje, podcjenjivanje i ponižavanje, problem više nije samo u temi oko koje se raspravlja. Problem postaje način na koji se dvoje ljudi odnosi jedno prema drugome.

Zato vrijedi obratiti pažnju na male svakodnevne reakcije. Kolutanje očima možda traje sekundu, a sarkastična opaska samo nekoliko riječi, ali ponavljanje takvih ponašanja može ostaviti puno dublji trag. S druge strane, slušanje bez omalovažavanja, zahvalnost, iskrena zainteresiranost i međusobno poštovanje stvaraju prostor u kojem se i teški razgovori mogu voditi bez osjećaja da je jedan partner protiv drugoga. Kada se problem pojavi, cilj ne bi trebao biti pobijediti u raspravi, nego sačuvati odnos dok se problem rješava.

Izvori: The Gottman Institute, PubMed

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI