Odnosi i veze - 15. listopada 2019.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov, mag. psih.

Što je potrebno za uspješnu ljubavnu vezu?

Koja je tajna uspješnih brakova - sigurno ste si barem jednom postavili ovo pitanje te pokušali saznati je li za dobar brak dovoljna samo ljubav ili nam je potrebno ipak nešto više od toga…

Tajna uspjesnih brakova

Pitanje opstanka ljubavi u romantičnim vezama zasigurno nije od jučer. Koliko god se ljubav provlačila kao nit vodilja mnogih ljudskih djelovanja i motiva, nikome nije pošlo za rukom dati sveobuhvatan odgovor na pitanje – što je potrebno za uspješnu ljubavnu vezu?

Esther Perel, najpoznatija svjetska terapeutkinja u području partnerskih odnosa, u mnogim svojim izlaganjima kazuje kako se partnerska ljubav naslanja na dva stupa. Jedan stup je predaja jednoga drugome, dok je drugi autonomija. Drugim riječima, naša potreba za zajedništvom postoji paralelno s našom potrebom za samostalnošću. Međutim, kako doći do toga da spomenute dvije suprotnosti uspješno koegzistiraju u ljubavnom odnosu, individualna je zadaća svake osobe i svakog para.

Unazad nekoliko desetljeća, stručnjaci s različitih područja znanosti sve više se posvećuju proučavanju ljubavnih veza, mikroskopski secirajući različite aspekte partnerskih odnosa. U takvim istraživanjima, svaki odgovor (bio on verbalan ili neverbalan) postaje predmetom proučavanja, snimanja i mjerenja.

Postavlja se, naravno, pitanje – možemo li o ljubavi učiti na bilo koji drugi način osim „metodom vlastite kože“? Možda ova istraživanja neće senzacionalistički otkriti sveobuhvatnu „tajnu uspješnih brakova“, ali nam kroz svoje znanstveno utemeljene zaključke mogu uvelike pomoći u promišljanju o stanju našeg ljubavnog odnosa. Donosimo samo neke od mnogobrojnih.

Zajedničko rješavanje problema kao pokazatelj uspješnog braka

Prema istraživanjima Florence Kaslow, poznate psihologinje i obiteljske psihoterapeutkinje, ono što omogućuje napredak u vezi jest shvaćanje da se osobe i životne okolnosti, kao i naš pogled na njih, s vremenom mijenjaju. To pak zahtijeva kontinuiranu prilagodbu, kako na individualnom planu, tako i u vezi.

Stoga, kada se promjene u vezi dogode, ne treba se međusobno optuživati, izolirati i prebacivati odgovornost, već pristupiti rješavanju problema zajednički.

Kaslow je to i znanstveno dokazala u svojoj studiji na 20 brakova koji su trajali dulje od 25 godina. U toj studiji pokazalo se da je značajan faktor koji određuje zadovoljstvo brakom upravo sposobnost zajedničkog rješavanja problema.

Ovaj faktor nametnuo se kao jedan od važnijih kod 70 posto parova koji su bili veoma zadovoljni i umjereno zadovoljni u braku. Kod parova nezadovoljnih svojim brakom pokazao se kao važan faktor u samo 33 posto slučajeva. Ovakav nalaz ponavlja se u brojnim istraživanjima koji se bave partnerskim odnosima. Dakle, dobar brak nije onaj u kojemu se problemi nikada ne dogode, nego onaj u kojem oba partnera pristupaju timskom rješavanju problema.

Znati se dobro posvađati

Jedan od značajnijih istraživača u području partnerskih odnosa, prof. John Gottman, u svojim istraživanjima bavio se načinima na koji parovi opstaju i rastaju se, naglasak stavljajući na umjetnost „dobrog svađanja“.

Parovi se najčešće, u prosjeku u 69% situacija, svađaju oko ponavljajućih problema koji proizlaze iz međusobno različitih pogleda na život. Ti problemi s vremenom se najčešće neće riješiti (jer su utemeljeni na fundamentalnim razlikama među osobama ili različitim životnim stilovima). No može se promijeniti način na koji se o njima razgovara.

Ako parovi, kada razgovaraju o ovakvim problemima, uspiju uspostaviti dijalog koji se temelji na međusobnom uvažavanju, empatiji i (zajedničkom) humoru, velike su šanse da će veza opstati. Gottman na temelju opsežnih istraživanja također navodi i „četiri jahača Apokalipse“, koji su, prema njemu, uzročnici raspada veze. Oni su:

Kritiziranje

Rečenice poput: „Ne mogu vjerovati da nisi napravio/la večeru, zar sve ja moram sam/a!“

Obrambeni stav

Kao reakcija na kritiziranje, rečenicama poput: „Nisam ja kriv/a što nisam napravio/la večeru kad sam radi tebe morao/la ići na poštu!

Prijezir

Izrugivanje partnera, vrijeđanje, kolutanje očima ili posramljivanje partnera rečenicama poput: „Opet ti se pokvario auto? Zbilja si ili nesposoban/na ili glup/a da ti se tako nešto može dogoditi.“. Prijezir je, prema Gottmanu, najveći prediktor razvoda.

“Da, dragi!”: Je li u vezi ili braku dobro baš uvijek biti iskren?

Važno je reći kako je iskrenost u vezi preduvjet za povjerenje, budući da bez iskrenosti veza ne može napredovati...

SAZNAJTE VIŠE

Ignoriranje

Ignoriranje kao oblik pasivne agresije nastupa kada su prethodna tri mehanizma preplavila osobu negativnom energijom. Stoga je ovo način kako se ona povlači iz sukoba.

Ispravljanje ovih komunikacijskih obrazaca nužno je za kvalitetu i budućnost veze. Međutim, naravno da se novi i adaptivniji načini komunikacije, pogotovo ako se osoba u svojoj primarnoj obitelji nije s njima susretala, isprva moraju učiti, a po potrebi se par može uključiti u neki oblik obiteljske ili partnerske psihoterapije.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama