Riječ farmaceuta - 12. veljače 2019.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.

Znate li što je lepra, bolest od koje su liječeni milijuni ljudi?

Posljednja nedjelja u siječnju posvećena je lepri, bolesti koja se čini zaboravljenom, ali u svijetu je i dalje prisutna

Svjetski dan lepre

Godine 2016. prijavljeno je više od 200 tisuća novih slučajeva, a tijekom posljednjih 20 godina od lepre je liječeno više od 16 milijuna ljudi.

Lepra, guba ili Hansenova bolest kronična je i zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvaća kožu, sluznicu gornjeg dijela dišnog sustava i usne šupljine te prodire do perifernih živaca. Iako nije jako zarazna bolest, prijenos je moguć kapljičnim putem tijekom duljeg i češćeg kontakta sa zaraženom osobom.

Postoje dva osnovna tipa bolesti, a to su tuberkuliodna i lepromatozna lepra. Kod tuberkuliodne lepre vidljive su manje promjene na koži u obliku nedostatka pigmenta, gubitka kose i finog osjeta na zahvaćenim predjelima, a napredovanjem bolesti stvaraju se rane. Drugi oblik je lepromatozna lepra u kojoj se razvijaju karakteristični kožni čvorići s izraženim propadanjem tkiva i gubitkom osjeta. Ovaj oblik bolesti poznatiji je zbog karakterističnog izgleda lica oboljelih i često je prisutan u literaturi i u povijesnim filmovima.

Bolest vrlo sporo napreduje i traje dulje od dvadeset godina. Zbog propadanja tkiva i živaca neliječena lepra i danas dovodi do invalidnosti, ali i socijalne diskriminacije oboljelih i njihovih obitelji.

Tople ruke najbližih tjeraju sive oblake depresije. Pročitajte kako možete pomoći svojim depresivnim pacijentima

Lepru su poznavali već u starom Egiptu te je opisana u Ebers papirusu, a u Babilonu su uočili zarazni karakter bolesti te su počeli izolirati pacijente. Otad su poznate kolonije gubavaca u kojima su izolirani oboljeli umirali strašnom smrću.

Smatra se da su lepru iz Azije u Europu donijeli vojnici Aleksandra Velikog, a kasnije je proširena trgovačkim putovima Mediterana. Prva bolnica za gubavce osnovana je u Rimu za cara Konstantina. U vrijeme križarskih ratova proširila se ostatkom Europe, a kako je medicina prilično nazadovala u odnosu na naprednu antičku Grčku i Rim, gubavci su uglavnom protjerivani i izolirani, i to do te mjere da su postojale zakonske odredbe o zabrani njihova približavanja drugim ljudima. Postoje opisi kako su gubavci morali nositi zvona i time najavljivati svoj prolazak.

Lepra je opisana i u Bibliji, a Lazar koji je bolovao od lepre proglašen je zaštitnikom gubavaca. Po njemu su leprozoriji, odnosno mjesta za izolaciju gubavaca nazvana lazareti – ondje nije bilo liječenja, nego su oboljeli polako čekali smrt. Prvi europski lazaret osnovan je u Francuskoj u 5. stoljeću, a u našim krajevima u Dubrovačkoj Republici 1272. godine te kasnije i u drugim obalnim gradovima u kojima je širenje lepre prouzročeno velikim brojem morskih putnika.

Iz nepoznatog razloga širenje lepre u Europi zaustavljeno je u vrijeme epidemije kuge, a pretpostavlja se da je razlog tome što su izolirani gubavci među prvima oboljeli od kuge i umrli, pa više nije bilo širenja bolesti. Otad su u Europi od lepre obolijevali uglavnom oni koji su putovali u Aziju, poput naših muškaraca koji su morali služiti u osmanskoj vojsci. Posljednji leprozorij u Hrvatskoj osnovan je 1905. godine pokraj Metkovića i zatvoren 1925., nakon smrti posljednjih sedam bolesnika, te se otad lepra u Hrvatskoj smatra iskorijenjenom, a posljednja kolonija gubavaca u Europi nalazila se na grčkom otoku Spinalonga do 1957. godine.

rijetke bolesti

U potrazi za točnom dijagnozom: još uvijek premalo znamo o rijetkim bolestima

Rijetke bolesti su, prema definiciji, one koje se javljaju kod manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika. Iako rijetke,...

SAZNAJTE VIŠE

Uzročnika lepre otkrio je norveški liječnik Gerhard Henrik Armauer Hansen 1873. godine u Bergenu, no prvi lijek za liječenje te bolesti, dapson, kemijski diamindifenilsulfon, otkriven je tek 1940. godine. Uzročnik lepre s vremenom je razvio otpornost na dapson te se od 1984. za liječenje koristi kombinacija dapsona te antibiotika rifampicina i klofazimina. Liječenje traje od šest mjeseci do godine dana i bolest je u potpunosti izlječiva, a lijekove besplatno dijeli Svjetska zdravstvena organizacija u svim epidemijskim područjima.

Iako se nama lepra čini davno zaboravljenom bolešću, ona je još prisutna – 2016. prijavljeno je više od 200 tisuća novih slučajeva, a tijekom posljednjih 20 godina od lepre je liječeno više od 16 milijuna ljudi. Danas je najviše oboljelih, više od 60%, u Indiji, no veća žarišta postoje u Indoneziji i Brazilu. Prisutna je i u Filipinima, Nepalu, Kongu, Mozambiku te Tanzaniji.

Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je opsežnu kampanju za svijet bez lepre do 2020. godine, s naglaskom na smanjenje invalidnosti djece, odnosno radi ranog prepoznavanja bolesti u siromašnim krajevima. U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, posljednji prijavljeni slučaj lepre bio 1993. godine, a osoba je zaražena u inozemstvu.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button