Zdravlje žena: sustavno zanemareno, pogrešno liječeno i nedovoljno financirano
Stručnjaci okupljeni na godišnjoj HLTH Europe konferenciji upozorili su da se, u kontekstu ženskog zdravlja, najčešće raspravlja o zdravlju dojki, maternice te o hormonima, no da su brojna druga područja zanemarena što ima teške posljedice po zdravlje žena.
Nedavno je u Amsterdamu održana godišnja HLTH konferencija za Europu na kojoj se okupljaju stručnjaci iz raznih područja zdravstva, posebno inovacija u zdravstvu. Jedna od tema bila je i “Novi pogled na žensko zdravlje”.
Govornici su upozorili – kad se govori o ženskom zdravlju najčešće se raspravlja o zdravlju dojki, maternice i statusu hormona; no briga o ženskom zdravlju treba obuhvatiti znatno više.
Žene su dulje od muškaraca teško bolesne i nemoćne
Uspoređujući svjetske podatke o ženskom zdravlju, istaknuto je da iako žene žive dulje od muškaraca, četvrtinu svog života provedu u težim bolestima i nemoći, što je otprilike devet godina života kojeg žene provedu u teškoj bolesti.
Razgovarali smo sa stručnjakinjom o estrogenu – hormonu koji „čini ženu“
Diskriminacija i kasno postavljanje dijagnoze
Žene gotovo sedam puta češće na određen način diskriminira cjelokupni zdravstveni sustav što dovodi do toga da im za postavljanje iste dijagnoze u odnosu na muškarce treba četiri puta duže vrijeme.
Bolesti koje su isključivo vezane uz ženski spol, kao što je endometrioza (iznimno rijetko se pojavljuje kod muškaraca), također se prepoznaju dosta kasno. U prosjeku je potrebno šest do deset godina za postavljanje dijagnoze endometrioze. Procjenjuje se da u svijetu od nje boluje 176 milijuna žena. To je bolest u kojem se tkivo sluznice maternice pojavljuje u drugim organima, gdje se ne bi trebalo nalaziti. Zbog toga se mogu javiti bol u zdjelici, koja često prelazi u kroničnu bol, zatim obilne menstruacije, proljevi, zatvori, krv u stolici, bol pri mokrenju te, kod nekih žena, neplodnost. Značajno narušava ukupnu kvalitetu života.
Srčani udar se češće pogrešno dijagnosticira
Nadalje, svjetski podaci pokazuju da će se kod žena srčani udar sedam puta češće pogrešno dijagnosticirati u odnosu na muškarce što uzrokuje dva puta više smrtnih ishoda. Zna se da srce žene i srce muškarca nisu sasvim identični i da se razlikuju uzroci nastanka bolesti srca. Zbog toga se razlikuju i sama oštećenja srca. No, za dijagnosticiranje i liječenje koriste se algoritmi prilagođeni muškom srcu.
Pogrešno liječenje uzroka nesanice
Izneseni su i vrlo zanimljivi podaci o poremećajima spavanja kod žena. Češći su nego kod muškaraca jer ovise o menstrualnom ciklusu, trudnoći i menopauzi, a uzrokovani su hormonalnim promjenama tijekom života žene.
No, poremećaji spavanja kod žena najčešće se liječe kao i kod muškaraca, lijekovima za spavanje, koji zapravo u suštini ne liječe uzrok lošeg sna jer se ne uzima u obzir hormonalni status kao uzrok poremećaja. Nedovoljno sna i neadekvatan odmor tijekom godina života značajno povećava rizik za razvoj dijabetesa, srčanih bolesti i raznih demencija.
Zanemarivanje prevencije bolesti vezanih uz menopauzu
Menopauza je normalan fiziološki proces u životu žene. No, ona sa sobom donosi niz promjena u tijelu žene, pet do deset teških godina života u kojima se zbivaju promjene i tijekom kojih je značajno povećan rizik za razvoj kroničnih bolesti. Osim promjena u urogenitalnom sustavu i naleta vrućine, nesanice i promjena raspoloženja, značajno se povećava rizik razvoja osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti. O menopauzi se je desetljećima šutjelo i žene su patile bez odgovarajućeg liječenja.
Posljednjih desetak godina govori se više, no još uvijek se nedovoljno klinički pristupa prevenciji i liječenju žena u menopauzi s obzirom na ozbiljnost rizika razvoja osteoporoze te bolesti srca i krvnih žila u žena. U prvih nekoliko godina menopauze, zbog gubitka estrogena, žena može izgubiti 20, pa čak i više posto gustoće kostiju. Zbog toga se javljaju bolovi u leđima, pogrbljeno držanje te raste rizik od lomova kostiju, što dovodi do invaliditeta. Menopauza je vodeći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti žena te je zbog toga, prema europskim podacima, 10 % više smrtnosti žena nego muškaraca. U brojevima to predstavlja 300 000 više smrti žena nego muškaraca od kardiovaskularnih bolesti.
Ne ulaže se dovoljno u zdravlje žena
Kao što je i naglašeno, ovo su svjetski podaci te na njih značajno utječu zdravstveni ishodi siromašnih zemalja te onih u kojima su žene znatno diskriminirane u odnosu na muškarce. To najbolje ilustrira podatak da u Danskoj petogodišnje preživljavanje žena s dijagnosticiranim rakom dojke iznosi 85 – 90 %, u Indiji 60 %, a u Nigeriji samo 50 %. No, najžalosniji podatak jest da se samo 4 % ulaganja u zdravstvenu zaštitu na svjetskoj razini usmjerava na zdravlje žena.