Žensko zdravlje - 08. svibnja 2018.
AUTOR ČLANKA - prim. doc. dr. sc. Ivan Fistonić

Menopauza ne mora biti kraj! Pripremite se za najbolje razdoblje u životu

Menopauza može biti prilika za novi početak ili za reviziju života, čak je doista moguće da budete zdraviji, veseliji i sretniji nego što ste bili u razdoblju prije menopauze. Kako? Pročitajte…

menopauza

Bez iznimke i kao dio potpuno prirodnog procesa, žene oko 50. godine života ulaze u menopauzu, razdoblje u životu žene u kojemu više nema menstruacijskog ciklusa.

Menopauza može donijeti različite izazove, pa ipak više od 60 % žena u menopauzi tvrdi, sudeći prema istraživanju iz Oxforda, kako se osjeća sretnije, neovisnije i slobodnije te da više uživa s partnerom i prijateljima. Menopauza zato više nije bauk ni „završetak mladosti“, nego vrijeme u kojem je ženi pružena prilika da se okrene sebi i poboljša kvalitetu svojega života, i to na svim poljima.

Ulazak u menopauzu

Menopauza je period života žene koji nastupa zadnjom menstruacijom i označava završetak reprodukcijskog ciklusa. Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu nije se mijenjala još od Aristotelova doba te se događa oko 50. godine života. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazuje kako se i naše žene nalaze unutar toga prosjeka te da je prosječna dob ulaska u menopauzu 48,8 godina.

Neovisno o samom ulasku u menopauzu, žene promjene počinju osjećati čak 7 – 8 godina prije, u vrijeme kada proizvodnja ženskih spolnih hormona opada. Taj se period života naziva premenopauza. Ovo razdoblje slijedi prijelazno razdoblje ili perimenopauza.

U razdobljima premenopauze i perimenopauze fizičke i emotivne promjene su najizraženije. Tijelo ponovo počinje uspostavljati hormonsku ravnotežu godinu dana nakon posljednje menstruacije i tada ulazi u poslijemenopauzu koja traje 5 – 7 godina.

Neki stručnjaci smatraju da žene koje su i prije patile od problema s hormonima, kao što su PMS ili poslijeporođajna depresija, imaju veće šanse da iskuse simptome perimenopauze. S druge strane, jedna finska studija pokazala je da intenzitet PMS-a nije obavezno povezan s jakim simptomima PMS-a.

Prvi znakovi klimakterija

Kao prvi znakovi klimakterija koji se mogu javiti zbog povećane ili smanjenje proizvodnje estrogena i progesterona su:

  • neredovite i isprekidane menstruacije,
  • obilnija krvarenja,
  • promjene raspoloženja,
  • slabljenje spolnog nagona,
  • nadutost,
  • oticanje i osjetljivost dojki,
  • debljanje u području trbuha i kukova,
  • glavobolja prije menstruacije,
  • navale vrućine (valunzi),
  • naglo lupanje srca,
  • miomi,
  • suhoća i osjetljivost rodnice, 
  • tegobe s mokraćnim traktom,
  • suhoća kože i nesanica.

Ako sumnjate da ste u perimenopauzi, oslonite se na krvne pretrage hormona. Ako se isključe svi drugi mogući razlozi izostanka menstruacije, možete napraviti laboratorijske pretrage koje provjeravaju hormone hipofize, jajnika, štitnjače i nadbubrežne žlijezde. Ako je fokus na povišenim hormonima hipofize (FSH i LH) i niskim vrijednostima estrogena (jajnik) te eventualno niskim vrijednostima AMH hormona (antiMuller hormon – marker ovarijske rezerve) tada je dijagnoza jasna.

Simptomi mogu trajati od 5 do 10 godina, a trajanje najizraženijih simptoma – navale vrućine – je dvije do tri godine. Javljaju se kod većine žena; svega oko 20 % uopće ne trpi valunge, a kod 10 % žena ti se simptomi produljuju i na više od 10 godina, čak i kada menstruacija potpuno nestane.

Ovakve klimakterijske tegobe javljaju se zbog prilagodbe hormonskim promjenama u organizmu, a riječ je o promjenama koje su prolazne. U kojem će se intenzitetu javiti i koliko će dugo te promjene trajati – posve je individualno, ali se ipak mogu ublažiti.

Preuranjena menopauza

Prerana menopauza je stanje koje nastaje prije 40. godine života,a za ranu menopauzu možemo reći da nastupa od 40. do 45. godine života. Prerana menopauza (eng.: premature ovarian failure, POF) zadesit će 1 – 6 % žena. Najčešće su uzrok nedovoljno istraženi genetski ili autoimuni poremećaji. Razumljiviji su i ostali razlozi: kemoterapija i radioterapija nakon maligne bolesti uništava jajne stanice, rana histerektomija narušit će lokalnu cirkulaciju i reducirati dotok krvi do jajnika (posljedica je POF), toksini duhanskog dima i ftalata (sastojci plastike i umjetnih materijala, boje u industriji ljepote itd.), tuberkuloza genitalnog trakta (danas rijetka bolest) te posebice intenzivne i učestale stimulacije ovulacije kao dio metoda potpomognute oplodnje mogu značajno iscrpiti ovarijsku rezervu.

Preuranjena menopauza liječi se ovisno o problematici. Ako je reprodukcijska funkcija zadovoljena, onda je liječenje tipično nadomjesno: estrogen i progesteron. U slučaju da je zbog nekog razloga izostala reprodukcija, a željena je (odlaganje trudnoće zbog edukacije, hijerarhijskog uzleta…) poznatim tehnikama stimulirat će se ovulacija.

Trajanje najizraženijih simptoma – navale vrućine – je dvije do tri godine. Javljaju se kod većine žena; svega oko 20 % uopće ne trpi valunge, a kod 10 % žena ti se simptomi produljuju i na više od 10 godina

Liječenje simptoma menopauze

Dobra je vijest kako je, zbog međusobne povezanosti simptoma menopauze, liječenje olakšano budući da liječenje jednog simptoma može olakšati sve ostale simptome. Pomoć se može provoditi pomoću prirodnih pripravaka ili putem hormonske nadomjesne terapije (HT).

Otkada su se počeli koristiti prvi sintetski hormonski pripravci, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, iz godine u godinu su se izmjenjivala istraživanja o njihovim štetnim nuspojavama i dobrobitima.

Hormonsku terapiju koju posljednjih godina preporučuju liječnici su bioidentični hormoni, iako još nije moguće odrediti je li bioidentična terapija sigurnija od konvencionalne hormonske terapije. Sve relativno novije studije (francuska studija E3N i američka ELITE studija) pokazale su da pravovremeno korištenje hormonskih, niskodozažnih pripravaka, koji su bioidentični ili bliski prirodnom estrogenu i progesteronu, značajno umanjuju pojavnost srčano-žilnih bolesti, osteoporoze ili preranu pojavu Alzheimera, a istovremeno ne povećavaju rizik, primjerice, obolijevanja od raka dojke. Unatoč navedenim dobrobitima, u Hrvatskoj hormonsku nadomjesnu terapiju koristi svega 2 – 3 % žena.

Priroda pruža ruku

Neke ljekovite biljke poput konopljike, sladića i cimicifuge, zbog esencijalnih masnih kiselina u svom sastavu, fitoestrogena i antioksidansa, mogu pomoći ženama da održe ravnotežu hormona u perimenopauzi.

Konopljika je biljka koja se tu posebno ističe jer povećava razinu progesterona, a smanjuje razinu estrogena te se pokazala odlična kod neredovitih menstruacija. Cimicifuga smanjuje valunge, noćno znojenje i promjene raspoloženja. Sladić smanjuje visoku raznu estrogena ili je pak povećava kada je niska. U svakom slučaju, razmišljate li o uzimanju biljnih pripravaka, dobro je da se prije toga konzultirate s liječnikom ili ljekarnikom.

Cimicifuga smanjuje valunge, noćno znojenje i promjene raspoloženja

Pojava menopauzalne problematike ima i jedan prikriven pozitivni efekt – većina žena u to se vrijeme javlja svom liječniku i to je pogodan trenutak za razgovor o navikama, životnom stilu i preventivnim postupcima koje bi svaka žena trebala poduzeti. Tu spadaju redovite kontrole laboratorijskih vrijednosti, redoviti ginekološki pregledi, mjerenje gustoće kostiju, pregledi dojki i internističke konzultacije. Menopauza je idealno vrijeme za reviziju svog života.

Stoga, ako prigrlite menopauzu kao dio prirodnog ciklusa koji se događa u životu svake žene te iskoristite sve prednosti koje vam pruža ovo razdoblje promjene, bit će moguće da u budućnosti budete – zdraviji, veseliji i sretniji nego što ste to bili u razdoblju prije menopauze.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama