Reumatoidni artritis: bolest koja mijenja živote

Reumatoidni artritis (RA) je bolna i neizlječiva bolest koja bolesnicima značajno smanjuje kvalitetu života. Problemi sa zglobovima i artritisom prate čovječanstvo od davnina.

Povijest reumatoidnog artritisa u medicini

Oko 1500. godine pr. Kr., Ebersov papirus opisuje stanje slično reumatoidnom artritisu, što je jedno od najranijih spominjanja ove bolesti. Dokazi o reumatoidnom artritisu također su pronađeni u egipatskim mumijama, a G. Elliot je otkrio da je bolest bila uobičajena među starim Egipćanima.

U indijskoj literaturi, Charak Samhita (oko 300. – 200. pr. Kr.) spominje simptome kao što su bol, oticanje i gubitak funkcije zglobova. Hipokrat je oko 400. pr. Kr. opisao artritis, a Galen je uveo pojam reumatizma između 129. i 216. godine.

Prvi medicinski opis reumatoidnog artritisa dolazi od Augustina Jacoba Landré-Beauvaisa 1800. godine. On je primijetio da bolest češće pogađa žene, te da je često zanemarena jer su liječnici prioritetno liječili imućne pacijente. Iako je smatrao RA oblikom gihta, Landré-Beauvais je otvorio put istraživanju ove kompleksne bolesti.

Prvi točan opis dao je Englez Archibald Garrod. U povijesti su se koristile metode poput puštanja krvi, pijavica, akupunkture, akupresure, toplinskih terapija, dok su se u novijoj zapadnoj medicini upotrebljavali zlato, bizmut, arsen i bakar. Zlato se pokazalo kao najuspješniji lijek sve do modernih vremena, kada su razvijeni novi lijekovi.

Općenito o reumatoidnom artritisu

Reumatoidni artritis je kronična bolest koja uzrokuje bol, oticanje i ukočenost zglobova. Često pogađa ruke, stopala i zapešća, a simptomi se mogu pojavljivati i nestajati. Liječenje može smanjiti bol, spriječiti pogoršanje i dugoročna oštećenja zglobova.

RA također može zahvatiti srce, pluća, krvne žile, kao i uzrokovati opći umor i gubitak težine. Bolest se javlja kada imunosni sustav napada sinoviju, tkivo koje oblaže zglobove, uzrokujući upalu i bol. RA najčešće zahvaća obje strane tijela (npr. obje ruke ili koljena), a žene su češće pogođene nego muškarci. Genetska predispozicija može igrati ulogu, a okidači poput virusa, stresa ili vanjskih čimbenika mogu aktivirati bolest.

Simptomi reumatoidnog artritisa

Znakovi i simptomi RA uključuju:

• osjetljive, tople, otečene zglobove,
• ukočenost, posebno izražena ujutro ili nakon neaktivnosti,
• umor, gubitak apetita i povremene groznice.

Bolest obično prvo zahvaća manje zglobove, poput onih na prstima i nožnim prstima, ali s vremenom se širi na koljena, laktove, kukove i ramena. U kasnijim fazama može dovesti do deformacije zglobova i invaliditeta. RA također može zahvatiti kožu, oči, srce, bubrege, žlijezde slinovnice i druge organe.

Dijagnoza reumatoidnog artritisa

Dijagnoza se obično postavlja na temelju simptoma i fizikalnog pregleda, uz pretrage krvi poput sedimentacije eritrocita i C-reaktivnog proteina (CRP). Reumatoidni faktor (RF) i antitijela na ciklički citrulinirani peptid (anti-CCP) također se testiraju, a u oko 80% slučajeva RF je pozitivan kod osoba s RA. Rendgen, ultrazvuk i magnetska rezonanca mogu se koristiti za otkrivanje oštećenja zglobova.

Liječenje reumatoidnog artritisa

Liječenje RA je složeno i zahtijeva stručni nadzor reumatologa. Lijekovi koji se koriste uključuju:

• Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) poput ibuprofena i diklofenaka, koji smanjuju bol i upalu, ali mogu uzrokovati nuspojave poput oštećenja bubrega.
• Kortikosteroidi poput prednizona, koji smanjuju upalu, ali imaju nuspojave kao što su debljanje i stanjivanje kostiju.
• DMARD lijekovi (lijekovi koji modificiraju bolest), poput metotreksata, koji usporavaju napredovanje bolesti i sprječavaju trajna oštećenja zglobova.
• Biološki agensi, uključujući lijekove kao što su adalimumab (Humira) i etanercept (Enbrel), koji se obično koriste u kombinaciji s DMARD-om. Ti lijekovi mogu povećati rizik od infekcija.

• Ciljani sintetički DMARD-ovi, kao što su baricitinib i tofacitinib, koriste se kod pacijenata kod kojih konvencionalni lijekovi nisu učinkoviti, ali mogu nositi povećani rizik od krvnih ugrušaka i kardiovaskularnih problema.

Fizikalna terapija pomaže u održavanju pokretljivosti zglobova, a pacijentima se preporučuje zdrava prehrana, svakodnevno kretanje, odmori i termoterapije (topli i hladni tretmani).

Zaključak

Osobe s reumatoidnim artritisom suočavaju se s bolovima i smanjenom pokretljivošću cijeli život, stoga je važno imati razumijevanja za njihove potrebe. Zaslužuju divljenje za strpljenje i snagu koju pokazuju u suočavanju s ovom teškom bolešću.