Kako se čitaju nalazi Papa testa

Papa test brza je i neinvazivna metoda kojom se uzima obrisak stražnjeg svoda rodnice (vagine), rodničkog dijela maternice (cerviks) te kanala vrata maternice (endocerviks). U kliničku ga je primjenu uveo američki liječnik grčkog podrijetla, George Papanicolaou, po kojem je test i dobio ime.

Današnje kliničke smjernice sugeriraju provođenje Papa testa na redovnoj bazi, jednom godišnje, čime se značajno može smanjiti rizik kasnog otkrivanja raka vrata maternice ili drugih patoloških promjena.

Papa test je strukturiran tako da obuhvaća osobne podatke, sva prijašnja ginekološka stanja i zahvate te sadrži sve potrebne informacije koje bi mogle utjecati na tumačenje nalaza ili ordiniranje daljnje terapije.

No, Papa test može prikazati raspon stanja s različitim uzročnicima. S ciljem edukacije žena, u nastavku slijedi tumačenje stavki Papa testa.

1. Primjerenost uzorka

Uzorak mora biti uzet pravilno kako bi mogao biti odgovarajuće analiziran.
U slučaju kontaminiranog, krvlju ili leukocitima prekrivenog uzorka, citolog može sugerirati ponovno provođenje pretrage.

2. Opća podjela:

• Negativno na intraepitelnu ili invazivnu leziju – nalaz prekanceroznih stanica je negativan
• Abnormalne stanice – stanice koje zahtijevaju daljnju detaljniju obradu kako bi se utvrdilo ili negiralo postojanje malignosti

3. Mikroorganizimi – citomorfološke osobine odgovaraju:

• Miješana flora – nalaz miješane flore označava postojanje kokoidno-štapičastih bakterija koje nije moguće detaljnije definirati, najčešći je nalaz kod spolno aktivnih žena, te se smatra urednim.
• Fungi – u uzorku su pronađene spore gljivica, čiji je najčešći uzročnik Candida albicans, izrazito česta kod spolno aktivnih žena.
• Trichomonas – potvrđuje prisutnost parazita Trichomonas vaginalis, uzročnika trihomonijaze
• Gardnerella vaginalis – čest uzročnik bakterijske vaginoze, produkt poremećaja vaginalne flore, često uzrokovan padom imuniteta, poremećajima u menstrualnom ciklusu, autoimunim bolestima itd.
• Actinomyces – dio normalne vaginalne flore, češće može dovesti do upalnih stanja kod žena koje koriste intrauterinu kontracepciju, ali se može javiti i kod žena koje ne koriste intrauterinu kontracepciju.
• Promjene povezane s HSV – uočene su patološke promjene koje se povezuju s Herpes simplex virusom.

4. Drugi ne-neoplastični nalazi:

• Reaktivne promjene na stanicama povezane s upalom – pojam koji označava prethodnu upalu, kojoj su se stanice uspješno oduprijele te nema ostatnih lezija.
• Drugo: citoliza – tip raspadanja stijenki rodnice koji ponekad može otežati čitanje nalaza, ali je sam po sebi bezazlen.

5. Abnormalne stanice:

• Atipične skvamozne stanice (ASC) – nalaz može biti:

– Neodređenog značenja (ASC-US) – označava prisutnost atipičnih skvamoznih stanica, pri čemu se ne može sa sigurnošću potvrditi ili negirati povezanost s HPV-om, zahtijevaju daljnju obradu.

– Ne može se isključiti SIL visokog stupnja (ASC-H) – označava prisutnost atipičnih skvamoznih stanica koje se mogu povezati s displastičnim promjenama višeg stupnja.

• Skvamozna intraepitelna lezija:

– Skvamozna intraepitelna lezija niskog stupnja (LSIL) – označava prisutnost promjena povezanih s HPV-om ili CIN I (blaga, nekancerozna displazija, gdje promjene na stanicama zahvaćaju samo 1/3 epitela)

– Skvamozna intraepitelna lezija visokog stupnja (HSIL) – označava prisutnost umjerenih ili teških displastičnih promjena (CIN II ili CIN III) ili prisutnost karcinoma (CIS). CIN II označava umjerenu displaziju kod koje dolazi do poremećaja u rasporedu i sazrijevanju stanica. CIN III je teška displazija, smatra se i predstadijem karcinoma cerviksa. U ovu skupinu spada i CIS (carcinoma in situ), odnosno ograničenog karcinoma.

– Promjene povezane s HPV-om – velik broj žena u sebi ima HPV te ga u početnom stadiju njihov imunitet nadjača, no za potvrdu i tipizaciju virusa potrebno je učiniti daljnje pretrage poput kolposkopije i HPV tipizacije.

Što učiniti ukoliko je Papa test abnormalan?

Ako je vaš Papa test pokazao prisutnost abnormalnih stanica, ginekolog vam je dužan objasniti nalaz, te vas uputiti na daljnju dijagnostičku obradu ili terapijski postupak.

Nadalje, čak i kada nalaz pokazuje prisutnost abnormalnih stanica to nipošto ne znači da ćete dobiti karcinom ili da ga već imate.

Ono što možete učiniti jest poraditi na jačanju imuniteta. Promjene životnih navika, poput prestanka ili smanjenja pušenja, konzumiranja raznolikih i zdravih namirnica, bavljenja sportskim aktivnostima i drugim, mogu izrazito pozitivno utjecati na sposobnost vašeg organizma da se samostalno othrva potencijalnim bolestima.

Redovnim ginekološkim kontrolama, kao i brigom za vlastito tijelo, osigurava se maksimalna prevencija patoloških stanja, poput raka vrata maternice.