Utjecaj prehrane na zdravlje žene: Personalizirana medicinska nutricionistička terapija

„Jedem zdravo, ali se i dalje osjećam umorno.“

„Pazim što jedem, a težina se ipak povećava.“

„Ciklus mi se promijenio.“

„Imam nadutost i probavne tegobe.“

„Zašto ono što je pomoglo mojoj prijateljici meni ne pomaže?“

To su pitanja koja žene često postavljaju. I upravo ona pokazuju zašto prehranu ne možemo promatrati izolirano od ostatka organizma.

Danas sve bolje razumijemo da između prehrane i reproduktivnog zdravlja postoji složena mreža međusobnih odnosa. Prehrambeni obrazac utječe na dostupnost energije, glukozu i inzulin, tjelesnu kompoziciju, upalne i oksidativne procese, crijevni mikrobiom te dostupnost brojnih nutrijenata. Sve to može biti povezano s funkcijom reproduktivnog sustava.

Zato se sve više govori o personaliziranoj medicinskoj nutriciji. Njezin cilj nije pronaći „savršenu dijetu“, nego razumjeti individualne potrebe žene i prehrambenu strategiju uskladiti s njezinom dobi, životnom fazom, metaboličkim i hormonalnim statusom, zdravstvenim stanjem te reproduktivnim ciljevima.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Prehrana i reproduktivno zdravlje

Reproduktivna funkcija nije odvojena od energetskog i metaboličkog statusa organizma. Menstrualni ciklus regulira složena komunikacija između hipotalamusa, hipofize i jajnika, odnosno hipotalamo-hipofizno-ovarijska os. Za urednu funkciju te osi potrebna je odgovarajuća energetska dostupnost. Zato i metabolički višak i energetski deficit mogu utjecati na reproduktivnu funkciju – ali kroz različite mehanizme. Kod metaboličkih poremećaja važnu ulogu mogu imati inzulinska rezistencija, hiperinzulinemija, promjene u metabolizmu androgena i poremećaji funkcije jajnika.

S druge strane, nedovoljan energetski unos, intenzivna tjelesna aktivnost i/ili kronični stres mogu smanjiti pulsno lučenje GnRH-a, što dovodi do smanjene stimulacije LH-a i FSH-a, hipoestrogenizma, izostanka ovulacije i amenoreje. To se može razviti  kod pothranjenih žena i kod žena uredne tjelesne težine – nije nužno riječ o pothranjenosti, već o nedovoljnoj energetskoj dostupnosti u odnosu na potrebe organizma.

Dugotrajna funkcionalna hipotalamička amenoreja nije samo reproduktivni problem. Hipoestrogenizam može nepovoljno utjecati osobito na koštano zdravlje, ali i na šire metaboličko i psihofizičko stanje žene. Zato liječenje nije samo „vratiti menstruaciju“, nego obnoviti energetsku ravnotežu i funkciju reproduktivne osi – odgovarajućim unosom energije i nutrijenata, prilagodbom tjelesne aktivnosti te smanjenjem psihološkog opterećenja kada je ono prisutno.

Prehrana kod polendokrinog metaboličko-ovarijskog sindroma

Ova je povezanost osobito vidljiva kod poliendokrinog metaboličko-ovarijskog sindroma (PMOS).kod kojeg su metabolički i reproduktivni poremećaji međusobno povezani. Inzulinska rezistencija i hiperinzulinemija mogu pridonijeti povećanoj ovarijskoj produkciji androgena, promijenjenoj folikulogenezi i poremećaju ovulacije. Upravo zato naziv poliendokrini metaboličko-ovarijski sindrom naglašava da nije riječ samo o „problemu jajnika“, nego o povezanosti metaboličkih i ovarijskih funkcija.

Prehrana u tom kontekstu nije samo sredstvo za smanjenje tjelesne težine. Kvalitetan i individualiziran prehrambeni obrazac može biti dio strategije usmjerene na metaboličko zdravlje, inzulinsku osjetljivost i reproduktivnu funkciju. Važno je pritom naglasiti da ne postoji jedna prehrambena intervencija koja odgovara svim ženama s PMOS-om. Cilj je prilagoditi prehranu individualnom metaboličkom profilu, potrebama i preferencijama žene.

Prehrana i kvaliteta jajne stanice

Reproduktivno zdravlje nije samo pitanje toga događa li se ovulacija. Za ostvarivanje trudnoće važni su folikulogeneza, sazrijevanje oocite, ovulacija, kvaliteta jajne stanice, funkcija endometrija, spermijska kvaliteta partnera i sposobnost ranog embrionalnog razvoja i implantacije.

Oocita je metabolički vrlo aktivna stanica i izrazito ovisna o pravilnoj funkciji mitohondrija. Mitohondriji proizvode ATP, odnosno energiju potrebnu za brojne stanične procese, uključujući sazrijevanje oocite i rane faze razvoja embrija.

Na funkciju mitohondrija utječu dob, metaboličko zdravlje, oksidativni stres, tjelesna aktivnost, san i dostupnost energije i nutrijenata. To je jedan od razloga zbog kojih prehranu treba promatrati u širem kontekstu metaboličkog i reproduktivnog zdravlja, a ne samo kroz tjelesnu težinu.

Endometrioza i prehrana: što je važno znati?

Ovdje je posebno važno izbjeći pojednostavljivanje. Ne postoji univerzalna „endometrioza dijeta“. Najčešće se kreće s eliminacijom poznatih namirnica: šećera,
glutena i laktoze, bez dokazane individualne potrebe. Nepotrebne eliminacije mogu dovesti do restrikcija i nutritivnih nedostataka, zato protuupalna prehrana koja se najviše preporučuje, nije isto što i eliminacijska prehrana. Kvaliteta prehrane može biti dio šireg pristupa zdravlju žene, osobito kroz utjecaj na metaboličko zdravlje, crijevni mikrobiom te prehrambene čimbenike povezane s upalnim i oksidativnim procesima.

Crijevni mikrobiom i metabolizam estrogena

Jedna od zanimljivijih poveznica između prehrane i ženskog zdravlja jest odnos između crijevnog mikrobioma i metabolizma estrogena. Crijevni mikrobiom sudjeluje u metabolizmu različitih spojeva, uključujući estrogene. Skup specifičnih bakterija i bakterijskih funkcija povezanih s metabolizmom estrogena često se opisuje pojmom estrobolom. Prehrana, osobito količina i raznolikost prehrambenih vlakana, unos endogenih disruptora te pesticida i insekticida, može utjecati na sastav i funkciju crijevnog mikrobioma. No ne treba stvarati pojednostavljenu sliku da određena namirnica „podiže“ ili „snižava“ estrogen. Na koncentraciju i djelovanje estrogena utječu njegova proizvodnja, metabolizam u različitim tkivima, jetri i crijevu, receptori, tjelesna kompozicija, dob i brojni drugi čimbenici.

Zato je važnija šira poruka: crijevo, metabolizam i reproduktivni endokrini sustav međusobno komuniciraju.

Prehrana u perimenopauzi i menopauzi

To vrlo dobro vidimo i u promjeni hormonalnog statusa u perimenopauzi i menopauzi kada se mijenja i metabolički kontekst žene. S padom ovarijske funkcije i estrogena mogu se mijenjati tjelesna kompozicija, raspodjela masnog tkiva, metabolizam glukoze i lipida, koštana masa te rizik razvoja kardiometaboličkih bolesti. Istodobno se mijenjaju potrebe za očuvanjem mišićne mase i funkcionalnosti.

Zato prehrana u menopauzi nije samo pitanje „kako smršavjeti“. Važnije je pitanje: kako očuvati mišiće, kosti, metaboličko zdravlje i funkciju mozga dok se organizam prilagođava novom hormonalnom okruženju?

U tom kontekstu dovoljna količina kvalitetnih proteina, vlakana, kalcija i vitamina D kada je potreban, uz ukupno nutritivno kvalitetnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, postaju važni elementi preventivnog pristupa. U čemu važnu ulogu imaju i mitohondriji.

Mitohondriji i zdravlje žene

Mitohondriji su svojevrsne energetske centrale stanice. Njihova funkcija važna je tijekom cijelog života, a posebno u tkivima s velikim energetskim potrebama. S dobi se mijenjaju mitohondrijska funkcija, oksidativni stres i sposobnost stanice da održava energetsku i metaboličku ravnotežu. Na to ne utječe samo prehrana, već su važni i tjelesna aktivnost, san, cirkadijalni ritam, stres, metaboličko zdravlje i okolišni čimbenici. Zato prehranu možemo promatrati kao jedan od elemenata šire strategije očuvanja stanične funkcije i metaboličke otpornosti.

Tu se ginekologija prirodno povezuje s konceptom longevity medicine. Jer cilj zdravstvene skrbi za ženu nije samo reproduktivna funkcija u jednom razdoblju života. Cilj je očuvati zdravlje, funkcionalnost i kvalitetu života kroz cijeli životni ciklus.

Zašto ne postoji jedna „ženska dijeta“?

Danas imamo brojne prehrambene trendove – low-carb, keto, intermittent fasting, plant-based prehranu, različite eliminacijske i „antiinflamatorne“ protokole. Neki od tih pristupa mogu imati svoje mjesto u određenim kliničkim situacijama. Problem nastaje kada se isti obrazac primjenjuje na svaku ženu.

Žena s PMOS-om i inzulinskom rezistencijom nije ista kao žena s energetskim deficitom i funkcionalnom hipotalamičkom amenorejom. Žena s endometriozom nije ista kao žena koja planira trudnoću. Žena u reproduktivnoj dobi nije ista kao žena u menopauzi. Zato pitanje ne bi trebalo biti:

„Koja je najbolja dijeta za žene?“

nego:

„Koja je prehrambena strategija najbolja za ovu konkretnu ženu, u ovoj fazi njezina života i s ovim zdravstvenim ciljem?“

Prehrambene potrebe mijenjaju se kroz život

Adolescencija

Potrebni su adekvatan energetski unos, proteini, željezo, vitamin D i drugi nutrijenti važni za rast, razvoj kostiju i hormonalno sazrijevanje.

Reproduktivna dob

Naglasak je na metaboličkom zdravlju, adekvatnoj energetskoj dostupnosti, urednoj ovulaciji i odgovarajućem unosu proteina i mikronutrijenata.

Prekoncepcijsko razdoblje

To je idealno vrijeme za procjenu prehrambenog i nutritivnog statusa te korekciju utvrđenih nedostataka. Posebno je važan adekvatan unos folata, dok potrebe za drugim mikronutrijentima ovise o individualnom statusu i zdravstvenim okolnostima.

Perimenopauza

Mijenjaju se hormonalni i metabolički odgovori organizma, tjelesna kompozicija, raspodjela masnog tkiva i rizik od metaboličkih poremećaja. Stoga ako nismo do tada, sada nam zdrava prehrana kao dio kompletnog zdravog lifestyle trebaju ući u svakodnevni fokus.

Menopauza

Naglasak se pomiče prema očuvanju mišićne i koštane mase, kardio metaboličkog zdravlja, kognitivne funkcije i metaboličke otpornosti. Sada osobito treba paziti o izboru dijete, osobito ne posezati za restrikcijskim nutritivnim modalitetom i kalorijskim deficitom već uz pomoć stručnjaka odabrati individualizirani jelovnik.

Kako izgleda personalizirana medicinska nutricija?

Stoga se pitamo što zapravo znači personalizirana medicinska nutricija. Personalizacija ne znači napraviti komplicirani jelovnik za svaku ženu. Znači najprije razumjeti što se događa u organizmu.

U medicinskoj procjeni mogu biti važni:

• dob i reproduktivna faza
• menstrualni obrazac i hormonalni status
• tjelesna kompozicija
• metabolički parametri, uključujući glukozu i inzulin kada je indicirano
• prehrambene navike
• razina tjelesne aktivnosti
• kvaliteta sna
• stres
• probavne tegobe
• postojeće bolesti i terapija
• nutritivni status
• reproduktivni ciljevi.

Tek tada možemo definirati prioritet.  Personalizacija ne znači komplicirati prehranu. Ona znači prestati davati iste savjete svima. U tom procesu liječnik može procijeniti medicinski kontekst, dok je za detaljnu individualnu nutricionističku intervenciju, prema potrebi, važna suradnja s nutricionistom odnosno dijetetičarom.

Žensko zdravlje

Jutarnji ritual za hormonsku ravnotežu: Kako započeti dan u skladu s vlastitim tijelom

5 pravila prehrane za zdravlje žene

1. Ne tražite savršenu dijetu – tražite prehranu koja odgovara vama

Dob, hormonalni status, metabolizam, tjelesna aktivnost i zdravstveni ciljevi mijenjaju prehrambene potrebe. Ono što odgovara jednoj ženi ne mora odgovarati drugoj.

2. Gradite kvalitetan prehrambeni obrazac, a ne popis zabrana

Temelj neka budu raznolike i nutritivno vrijedne namirnice: povrće i voće, mahunarke, cjelovite žitarice, kvalitetni izvori proteina, orašasti plodovi i sjemenke te izvori nezasićenih masnoća.

3. Čuvajte metaboličko zdravlje

Odgovarajući energetski unos, kvalitetna prehrana, tjelesna aktivnost i očuvanje mišićne mase važni su za metaboličko i reproduktivno zdravlje.

4. Ne zaboravite crijevo, hormone i mitohondrije

Prehrana je dio složene komunikacije između metabolizma, crijevnog mikrobioma, hormonalnog i imunološkog sustava te staničnog energetskog metabolizma.

5. Razmišljajte dugoročno

Cilj prehrane nije samo smanjiti tjelesnu težinu ili riješiti jedan simptom.

Cilj je očuvati mišiće, kosti, metabolizam, mozak, reproduktivno zdravlje i funkcionalnost – što dulje.

To je pomak od univerzalnih dijeta prema personaliziranoj medicini. Od zabrana prema razumijevanju. I od kratkoročnog cilja prema dugoročnom zdravlju žene.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI